Siniša Janić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
siniša janić
Siniša Janić
Lični podaci
Datum rođenja(1920-10-14)14. oktobar 1920.
Mesto rođenjaVlasotince, Kraljevina SHS
Datum smrti12. novembar 1942.(1942-11-12) (22 god.)
Mesto smrtiStupinca, kod Leskovca, Srbija Srbija

Siniša Janić — Pera (Vlasotince, 14. oktobar 1920Stupinca, kod Leskovca, 12. novembar 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe

Biografija[uredi | uredi izvor]

Siniša Janić je rođen 14. oktobra 1920. godine u Vlasotincu u zemljoradničko-trgovačkoj porodici srednjeg imovnog stanja.

Po profesiji je bio učitelj. Član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) postao je 1938. godine, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1940, kada je formirana prva ćelija u Vlasotincu. U septembru iste godine postao je sekretar ćelije i od tada je počeo njen intenzivan rad.

Godine 1941. bio je jedan od organizatora ustanka u vlasotinačkom srezu. Oktobra 1941. godine je otišao u Kukavički partizanski odred u kome je bio politički rukovodilac grupe boraca iz vlasotinačkog kraja. Ubrzo je po zadatku vraćen na teren Vlasotinca. Po odluci Okružnog komiteta KPJ Leskovac, početkom decembra 1941. je sa svojom desetinom prešao na teren Babičke gore i priključio se Babičkom partizanskom odredu. Postavljen je za komesara Druge (Vlasotinačke) čete čiji je komandir bio Milorad Dimanić.

Sredinom februara 1942. godine nalazio se na funkciji političkog komesara Četvrte vlasotinačke čete. Sa ovom četom je prešao na područje južno od Vlasotinca, koja je bila pod bugarskom okupacijom. Avgusta 1942. godine postao je politički komesar Babičkog partizanskog odreda, dok je Milorad Dimanić postavljen za komandanta.

Siniša Janić je poginuo na dužnosti 12. novembra 1942. godine u borbi sa nedićevcima u Zapađu, zaseoku sela Stupnica u Zaplanju. Sahranjen je krišom u Donjem Dušniku.

U znak sećanja na njegov revolucionarni lik i delo, u Dušniku mu je podignut spomenik, a u Stupnici, na mestu pogibije spomen-česma.[1]

Danas jedna gradska osnovna škola u Vlasotincu nosi njegovo ime i prezime.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavićević Miodrag, Rakić Hranislav (1986). Leskovački i vranjski kraj, istorijsko-geografski pregled. Leskovac. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavićević Miodrag, Rakić Hranislav (1986). Leskovački i vraski kraj, istorijsko-geografski pregled. Leskovac. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]