Pređi na sadržaj

Spomenik jevrejskim ratnicima Balkanskih i Prvog svetskog rata 1912—1918

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik jevrejskim ratnicima Balkanskih i Prvog svetskog rata 1912-1918
Spomenik žrtvama balkanskih ratova i Prvog svetskog rata
Opšte informacije
MestoBeograd
Država Srbija
Vreme nastanka1927.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituJevrejska opština Beograd

Spomenik jevrejskim ratnicima Balkanskih i Prvog svetskog rata 1912–1918 podignut je 1927. godine, u Beogradu. Nalazi se na Sefardskom groblju, na takozvanoj ratničkoj parceli. Na njemu su uklesana imena 132 stradala srpska Jevreja.

O spomeniku[uredi | uredi izvor]

Prvi u nizu komemorativnih spomenika podignut je 1927. godine za jevrejske ratnike stradale u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu 19121918, koji se nalazi na Sefardskom groblju. Podizanjem tog obeležja, istaknut je doprinos Jevreja u očuvanju države u kojoj su živeli, i večna zahvalnost svim beogradskim Jevrejima koji su herojski dali svoje živote za otadžbinu. Odluku da se napravi spomenik doneo je, 1924. godine, Odbor oformljen u okviru jevrejske zajednice, na čelu sa vrhovnim rabinom dr Isakom Alkalajem.[1] Novac su prikupili rođaci i prijatelji poginulih.

Zaslužni umetnici za izradu ovog dela jesu jevrejski arhitekta Samuel Sumbul i kamenorezac Josif Dajč. Spomenik se nalazi na platou polukružnog oblika, na tzv. ratničkoj parceli, uz sam ulaz u groblje. Sastoji se iz dva segmenta - obeliska i kamenog bloka. U središtu polukružnog platoa je obelisk visok osam metara, sa četiri stuba. Na piramidalnom vrhu nalazi se dvoglavi orao raširenih krila, a ispod njega srpski grb sa četiri ocila. Jedna orlova glava gleda u nebo, odnosno u slobodu, dok je druga pognuta ka zemlji i simbolično tuguje sa žrtvama. Na dnu obeliska je motiv srpske šajkače, sablje i puške, a ispod je Davidova zvezda i Njegoševi stihovi iz „Gorskog vijenca”, kao simboli prijateljstva jevrejskog i srpskog naroda.[2]

Na ivicama platoa su, takođe, karakteristični simboli judaizma, beli lavovi, a iza njih su grobovi poginulih.

Zadnji deo spomenika zatvoren je sa trapezoidnim kamenim masivom, sastavljen od pet ploča, sa dve plamene svetiljke, jevrejski večni pomen umrlima. Na središnim horizontalnim i vertikalnim pločama isklesana je posveta poginulima, a na dve bočne uklesana su imena 132 stradala srpska Jevreja. Kraj imena postavljeni su kamenčići, kao jedan od jevrejskih običaja, jer na istom mestu počivaju zemni ostaci heroja.[3] Da bi uspomena na njih bila što trajnija podignut im je ovaj spomenik koji će novim naraštajima najjasnije svedočiti da su se Srpski Jevreji umeli odužiti svojoj srpskoj otadžbini, i koji će nove generacije učiti da se za otadžbinu treba žrtvovati.

Spomenik je otkriven 2. oktobra 1927. godine u prisustvu Njegovog veličanstva kralja Aleksandra I Karađorđevića, mnogobrojnih velikodostojnika i građanstva.[4] [5] Tom prilikom predsednik Udruženja rezervnih oficira i ratnika Milan Đ. Radosavljević, rekao je „U ime 14.000 rezervnih oficira i organizovanih ratnika polažem ovaj venac slave, na svetle grobove naših ratnih drugova Mojsijeve vere. Duboko se klanjam njihovim svetim senama, senima ratnika-mojsijevaca koji dadoše za slobodu Srbije i za ujedinjenje našeg troimenog naroda!”.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Panić, Barbara (2018). Spomeničko-memorijalni kompleks Jevrejskog groblja u Beogradu (na jeziku: engleski). Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije : Jevrejski istorijski muzej. str. 46. ISBN 978-86-88113-12-0. Arhivirano iz originala 07. 05. 2021. g. Pristupljeno 12. 03. 2021. 
  2. ^ S, D. J. (2017). „Obnova spomenika Jevrejima – srpskim vojnicima”. Politika Online. Pristupljeno 2021-03-12. 
  3. ^ Vasiljević, Branka (2018). „Spomenik istorije i kulture nad otvorenim nebom”. Politika Online. Pristupljeno 2021-03-12. 
  4. ^ Raković, Jovan; Mentović, Mento; Pantelić, Zoran; Ajbl, Mirjana (2014). „Srpski Jevreji u borbi za slobodu Srbije 1912-1918 [DVD]” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 25. 01. 2021. g. Pristupljeno 12. 03. 2021. 
  5. ^ „Spomenik srpskim ratnicima - - Jevrejima”. digitalna.nb.rs. 03. 10. 1927. Pristupljeno 2021-03-12. 
  6. ^ „Podizanje spomenika palim srpskim Jevrejima - ratnicima u Beogradu i govor predsednika našeg udruženja”. Ratnički glasnik: Organ Udruženja rezervnih oficira i ratnika (na jeziku: srpski). 6 (11-12): 380—382. 1927. Arhivirano iz originala 11. 04. 2021. g. Pristupljeno 12. 03. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]