Stojadin Mirković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stojadin Mirković
Stojadin Mirković
Lični podaci
NadimakCole
Datum rođenja(1972-01-14)14. januar 1972.
Mesto rođenjaGornje Leskovice, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Datum smrti29. septembar 1991.(1991-09-29) (19 god.)
Mesto smrtiBjelovar, Hrvatska, SFR Jugoslavija
Vojna karijera
Služba19901991.
VojskaJugoslovenska narodna armija
Rodpešadija
Činvojnik
Učešće u ratovimaRat u Hrvatskoj

Odlikovanja
Orden za vojne zasluge sa velikom zvezdom

Stojadin Mirković (Gornje Leskovice, 14. januar 1972Bjelovar, 29. septembar 1991) bio je vojnik Jugoslovenske narodne armije na redovnom odsluženju vojnog roka.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 14. januara 1972. godine u selu Gornje Leskovice, opština Valjevo, odakle je posle regrutacije otišao 28. decembra 1990. godine na redovno služenje vojnog roka u Banju Luku. Posle završene obuke za vozača vojnog transportera prekomandovan je u VP 4848/16, Bjelovar i u centralno skladište borbenih sredstava u selu Bedenik kod Nove Rače, udaljenom dvadesetak kilometara od Bjelovara.

Posle blokade hrvatskih paravojnih formacija, major Milan Tepić je bio primoran da se sa svojim vojnicima povuče u skladište i organizuje odbranu. Ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike, Tepić je digao 29. septembra 1991. godine u vazduh vojno skladište i sebe. Tom prilikom je poginuo i vojnik Stojadin Mirković, kada je njegov transporter iz kojeg je dejstvovao pogodila „zolja”.[2][3]

Posle nepune četiri godine od pogibije njegovi posmrtni ostaci su dopremljeni sa groblja u Bjelovaru i 18. jula 1995. godine sahranjeni uz vojne počasti u rodnom selu.[4]

Njemu u čast, otkrivena je bista u dvorištu OŠ „Miloš Marković” u Gornjim Leskovicama, dok je svojevremeno za herojsko delo, Stojadinu posthumno dodeljeno najveće gradsko priznanje „Septembarska povelja” i Orden za zasluge u oblasti odbrane i bezbednosti I stepena. Podignuta mu je bista u Valjevu 2023. godine.[5]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]