Tibor Živković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tibor Živković
Lični podaci
Datum rođenja(1966-03-11)11. mart 1966.
Mesto rođenjaMostar, SFRJ
Datum smrti26. mart 2013.(2013-03-26) (47 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Naučni rad
Poljeistorija
InstitucijaFilozofski fakultet u Beogradu

Tibor Živković (Mostar, 11. mart 1966Beograd, 26. mart 2013[1]) bio je srpski istoričar čija su se istraživanja većinom odnosila na rani srednji vek u Srbiji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Grčkoj; zatim srpsko-vizantijske odnose, kao i etničke simbioze.[2][3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovno i srednje školovanje završio je u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za stari vek Filozofskog fakulteta u Beogradu 1990. godine. Magistrirao je 1996. godine sa tezom Slavizacija na teritoriji Srbije od VII-XI veka, koja je kasnije objavljena kao knjiga pod naslovom Sloveni i Romeji (2000).

Od 1997. godine radio je u Istorijskom institutu SANU. Doktorirao je 2000. godine sa disertacijom Sloveni pod vlašću Vizantije od VII do XI veka (do 1025. god.), na osnovu koje je kasnije štampana knjiga u dva izdanja (2002, 2007), pod naslovom Južni Sloveni pod vizantijskom vlašću (600—1025).[4]

Bio je direktor Istorijskog instituta od 2002. do 2010. godine, kao i glavni i odgovorni urednik Redakcionog odbora izdanja Istorijskog instituta.[3]

Autor je dokumentarnog serijala Istorija Srba – Rani srednji vek, u šest polusatnih epizoda, za koji je sam napisao scenario i uradio režiju. Dokumentarci su objavljeni 2007. godini u produkciji izdavačko-informativne ustanove Mitropolije crnogorsko-primorske, i prikaznai na brojnim televizijskim stanicama u Srbiji i regionu.[4]

Poslednje radove je posvetio pručavanju i analizi osnovnih izvora ranog srednjeg veka u Jugositočnoj Evropi: Letopis popa Dukljanina i O upravljanju carstvom Konstantina VII Porfirogenita, iz kojih su proistekle knjige Gesta Regum Sclavorum II (2009), De conversione Croatorum et Serborum – A Lost Source (2012), na engleskom jeziku. Posthumno je 2013. objavljen prevod ove knjige Izgubljeni izvor Konstantina Porfirogenita, kao i knjiga Anonymi descriptio Europae Orientalis (2013), na kojoj su sarađivali i Vladeta Petrović, Aleksandar Uzelac i Dragana Kunčer.[4]

Delimična bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

Članci i rasprave[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Društvo za proučavanje srednjovekovne bosanske istorije. In memoriam: Tibor Živković Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. maj 2013), Pristupljeno 25. 4. 2013.
  2. ^ „Dr Tibor Živković 1966-2013.“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. mart 2014), Istorijski institut, Beograd, 2013.
  3. ^ a b Nova srpska politička misao: „Sami smo odsekli deo naše istorije“, intervju sa Tiborom Živkovićem napravila Jovana Papan, 12. mart 2013, pristup 27. mart 2013
  4. ^ a b v Filipović 2014, str. 269.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]