Pređi na sadržaj

Ulica Bore Stankovića (Vranje)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica Bore Stankovića
Početak Kružni tok kod Spomenika žrtvama bugarskih okupatora u balkanskom i Prvom svetskom ratu
Kraj Bulevar JNA
Dužina 755 m
Širina od 8 do 12 m
Stvorena pre 1928. god.
Nazvana 1951. god.
Stari nazivi Ulica Karađorđeva, Ulica Koče Popovića
Današnji izgled ulice

Ulica Bore Stankovića u Vranju nalazi se u samom centru grada. Dobila je naziv po piscu Borisavu Bori Stankoviću, čiji je celokupan književni opus bio vezan za Vranje.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Ulica Bore Stankovića nekada

Ulica Bore Stankovića jedna je od najstarijih ulica u Vranju. Naziv je menjala više puta. Oktobra 1928. vranjska Opština konačno je numerisala ulice u gradu i svakoj zgradi dala potrebne brojeve. Po prvom numerisanju ulica, koje je važilo do 6. januara 1929. godine, bilo je ukupno 105 ulica. Uglavnom su sve te ulice, s malim izuzetkom, bile bez turske kaldrme, a kaldrma je stavljena 1926. i 1931. godine, i to samo u nekim ulicama u centru grada.

Od oktobra 1928. godine ulica nosi naziv Karađorđeva.

Posle 1935. godine vranjska Opština je deo ulice doterala tako što je preko njega stavila kamenu kocku, koja i danas služi za potrebe grada.

Godine 1947. i 1950. dobija naziv, Ulica Koče Popovića.[1]


Danas[uredi | uredi izvor]

Ulica Bore Stankovića u Vranju počinje od kružnog toka na raskrsnici ulica Ivana Milutinovića, Žikice Jovanovića Španca, Vule Antića i Dositejeve. Nalazi se blizu Saborne crkve Svete Trojice koja je glavni i najveći pravoslavni hram u Vranju, te predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Ulica se proteže od Spomenika žrtvama bugarskih okupatora u balkanskom i Prvom svetskom ratu i završava se kod Trga JNA.

Spomenik žrtvama bugarskih okupatora u balkanskom i Prvom svetskom ratu u Vranju. Početak ulice Bore Stankovića


Zahvaljujući svom položaju u ovoj ulici se nalaze značajni objekti i spomenici: Spomenik žrtvama bugarskih okupatora, Muzička škola Stevan Mokranjac, kao i Dom zdravlja, isped kojeg se nalazi spomenik posvećen hrabrim ženama posle Prvog svetskog rata koje su lečile srpske vojnike.


Spomenik žrtvama bugarskih okupatora u balkanskom i Prvom svetskom ratu

Ovaj spomenik je podignut početkom 1922. godine ispred Saborne crkve u znak sećanja na poginule vojnike i građane u Prvom svetskom ratu.


Zgrada Muzičke škole

Kuća je sagrađena početkom XX veka i spada u red reprezentativnih objekata sazidanih u građanskom stilu, sa sedištem u ulici Bore Stankovića 10. Muzička škola Stevan Mokranjac je zvanično počela sa radom 3. januara 1979. godine.[2]


Dom zdravlja

Pre Prvog svetskog rata u Vranju je postojala samo bolnica sa malim brojem postelja i nekoliko lekara. Dom narodnog zdravlja u Vranju osnovan je oktobra 1928. godine, kao prva zdravstvena institucija koja se bavila preventivnom zaštitom i unapređenjem zdravlja stanovništva. Kasnije, uporedo sa statusnim promenama razvijala se i potreba za obezbeđivanjem adekvatnog prostora, pa je godine 1958. pokrenuta inicijativa za izgradnju namenske zgrade Doma zdravlja u Vranju. Podizanje i otvaranje Doma zdravlja u Vranju upriličeno 29. aprila 1983. godine.[3]


Spomenik ispred Doma zdravlja

Nakon proboja Solunskog fronta, sanitetska jedinica, koju su činile žene, dobila je zadatak da se stacionira u Vranju i oformi bolnicu. Grad je podigao spomenik posvećen ovim hrabrim ženama ispred Doma zdravlja.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simonović, Rista M. Društvena istorija Vranja : od kraja 19. do kraja 20. veka. Istorijski arhiv "31. januar", Vranje. str. 443—449. ISBN 978-86-88105-09-5. 
  2. ^ „Muzička škola Stevan Mokranjac u Vranju”. Arhivirano iz originala 29. 11. 2018. g. Pristupljeno 28. 11. 2018. 
  3. ^ a b „Zdravstveni centar Vranje”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]