František Novotni
František Novotni | |
---|---|
Datum rođenja | 26. novembar 1896. |
Mesto rođenja | Stašov u Horovice kod Berouna, Austrougarska |
Datum smrti | januar 1946.49 god.) ( |
Mesto smrti | Prag, Čehoslovačka |
František Novotni (češ. František Novotný; Stašov, 26. novembra 1896 - Prag, januar 1946) bio je aeronautičar, inženjer. Celog svog radnog veka bavio se projektovanjem aviona. Ostavio je neizbrisiv trag u Čehoslovačkoj aviogradnji i vazduhoplovstvu između dva rata.
Kada se Čehoslovačka oslobodila inženjer František Novotni je postavljen za rukovodioca fabrike Avia i taj posao je radio do svoje smrti[1]. Umro je januara 1946. godine idući na posao od srčanog udara u svijoj 49. godini života.
Biografija[uredi | uredi izvor]
František Novotni je rođen 26. novembra 1896. godine u Stašovu, kod Berouna. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu a gimnaziju u Pragu. Još u gimnazijskim danima pokazao je interesovanje za tehniku i avijaciju i družio se sa osobama sličnog interesovanja. Po završenoj gimnaziji nije mogao da nastavi svoje školovanje, pošto je Veliki rat još trajao, regrutovan je u Austrougarsku vojsku 15. aprila 1915. godine i nakon osnovne vojne obuke poslan na Istočni front. Međutim, nije se dugo zadržao na ruskom frontu i već u julu je pao u rusko zarobljeništvo. Uslovi života zatvorenika u carskoj Rusiji bili su raznoliki, a František Novotni je bio jedan od srećnijih. U godinama 1917-1919 radio je u fabrici Izvarinskij u Donjeckom basenu[2][3].
Radna biografija[uredi | uredi izvor]
Godine 1919. vratio se kući i posle kratkog odmora zaposlio se u Fabriku vojnih aviona (Letov), ispočetka kao tehnički crtač a kasnije kao konstruktor kod čuvenog inženjera Alojza Šmolika. Ovde je stekao svoje prvo iskustvo koje je kasnije primenio tokom kratke prakse u britanskoj kompaniji Hoker. U to vreme je za svoje avione koristio potpuno metalnu noseću konstrukciju od čeličnih i duraluminijskih delova povezanih zakivanjem ili zavrtnjima, gotovo bez termički obrađenih delova. paralelno sa radom završio je studije na Tehničkom univerzitetu u Pragu i stekao zvanje inženjera.
Velika prekretnica u njegovom radu dogodila se 1930. godine, kada kao mladi i perspektivni inženjer nije mogao da odoli iskušenju, da prihvati ponudu rukovodstva kompanije Avia za mesto glavnog konstruktora. Neposredno pre njegovog dolaska, kompanija Avia je ušla u sastav koncerna Škoda a pošto njihova dva odlična konstruktora, inženjeri P. Beneš i M. Hajn, nisu mogli da nađu zajednički jezik sa novim rukovodstvom, napustili su Aviu i prešli u konkurentsku kompaniju - prašku Aviu (a sa njima i grupa kolega projektanata i stručnjaka iz radionica) u novoosnovano avio odeljenje preduzeća Praga. Inženjer Novotni je morao da popuni ovu prazninu koja je nastala u Aviji odlaskom ovih stručnjaka.
Koncern Škoda je uložio znatna sredstva i u Aviju, napravio savremeno opremljen pogon (čak i po evropskim standardima), za proizvodnju aviona. Zahvaljujući ovom novom pogonu, gde je inž. Novotni mogao da realizuje svoje ideje, Avia se naglo popela u vrh čehoslovačkih proizvođača aviona. Ne samo po kapacitetu, već i po tehnološkim mogućnostima, umnogome je nadmašila druge češke proizvođače aviona. Njegov novi glavni konstruktor ubrzo je počeo da doprinosi njenoj slavi. Na samom početku svoga rada u Aviji, inž. Novotni se bavio doterivanjem proizvodnje postojećeg proizvodnog programa (Avija BH-33) i proizvodnjom licencnih aviona firme Foker. Nakon toga je sledio konstruktorski opus sa nizom uspešnih avio konstrukcija[2][3].
Projekti aviona[uredi | uredi izvor]
- Avia B-34(1933.) - podtipovi: B-134, B-234, B-334, B-434, B-534, B-634 - lovački avoioni.
- Avia B-35(1938,) - podtipovi: B-135, Av-135 - lovački avoioni.
- Avia B-122(1934.) - podtipovi: Ba-122, B-222, B-332, B-422 - akrobatski avioni.
- Avia Av-36 Bojar(1946.) - laki putnički avion.
Uvođenje licencnih aviona[uredi | uredi izvor]
- Avia Foker F.VIIb/3m(1930.) - putnički avion.
- Avia Foker F.IX(1930.) - putnički avion.
- Avia Foker F 39(1929.) - bombarder.
Konstrukcije inž. Novotnija su bile veoma uspešne i većina od njih su doživele serijsku proizvodnju. Iako je sledio tradiciju Avije u proizvodnji aviona, ipak je doneo nešto novo. Konkretno, to je bilo uvođenje metalne noseće konstrukcije aviona i ugradnja linijskog motor snage 478 kW (650 KS). Novost je bila i potpuno metalni lovac kao i konstrukcija niskokrilnog lovačkog aviona monoplana. Inženjer Novotni je učestvovao (uoči rata) u proceni napora i mogućnosti za proizvodnju licenciranih potpuno metalnih bombardera (Potez 63, Bristol Blenheim, itd.), a zatim je sproveo ovu odluku kada je učestvovao u modifikacijama sovjetskog tipa SB-2 (u Čehoslovačkoj pod oznakom B-71).
Nerealizovani projekti aviona[uredi | uredi izvor]
- Avia B-42(1933.) - bombarder.
- Avia B-36(1936.) - bombarder.
- Avia B 46/546(1938.) - potpuno metalni lovac.
- Avia 40 - tromotorni putnički avion.
Iako dobri i napredni projekti navedenih aviona nisu realizovani zbog unutrašnjih slabosti rukovodstva kompanije Avia[1].
Obrazovni i naučno istraživački rad[uredi | uredi izvor]
Inž. Novotni je u martu 1926. počeo eksterno da drži predavanja o pitanjima vazduhoplovne tehnike u vazduhoplovnom klubu državne industrijske škole u Pragu, gde je svoje znanje i iskustvo prenosio na mlasđe naraštaje.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Pavel Beneš
- Miroslav Hajn
- Avija B-34
- Avija B-534
- Avija B-35
- Avija B-122
- Avia Foker F.IX
- Tupoljev ANT-40
- Potez 630
- Bristol Blenim
Reference[uredi | uredi izvor]
Литература[uredi | uredi izvor]
- Nemeček, Václav. Československá letadla I (1918-1945). III. vyd. Praha: Naše vojsko, 1983. 368 s. S. 124–141, 149–159.
- NĚMEČEK, Václav. Československá letadla II (1945-1984). III. vyd. Praha: Naše vojsko, 1984. 248 s. S. 90–91.
- Šorel, Václav. Avia B-534, Pilotinfo.cz, Praha, 2011-11-21
- Šorel, Václav. Avia F-IX, Pilotinfo.cz, Praha, 2011-08-31
- Pavlušek, Alois. Československé stíhací letouny, CPress v Albatros Media a.s.. 2018. ISBN 978-80-264-1809-2.