Pređi na sadržaj

František Novotni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
František Novotni
Datum rođenja(1896-11-26)26. novembar 1896.
Mesto rođenjaStašov u Horovice kod Berouna, Austrougarska
Datum smrtijanuar 1946.(1946-01-00) (49 god.)
Mesto smrtiPrag Čehoslovačka

František Novotni (češ. František Novotný; Stašov, 26. novembra 1896 - Prag, januar 1946) bio je aeronautičar, inženjer. Celog svog radnog veka bavio se projektovanjem aviona. Ostavio je neizbrisiv trag u Čehoslovačkoj aviogradnji i vazduhoplovstvu između dva rata.

Kada se Čehoslovačka oslobodila inženjer František Novotni je postavljen za rukovodioca fabrike Avia i taj posao je radio do svoje smrti[1]. Umro je januara 1946. godine idući na posao od srčanog udara u svijoj 49. godini života.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Avion Avia B-34
Avion Avia B-35
Avion Avia B-534
Avion Avia B-122
Avion Avia Fokker F-IXD (OK-AFG)
Avion Avia Av-36 Bojar

František Novotni je rođen 26. novembra 1896. godine u Stašovu, kod Berouna. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu a gimnaziju u Pragu. Još u gimnazijskim danima pokazao je interesovanje za tehniku i avijaciju i družio se sa osobama sličnog interesovanja. Po završenoj gimnaziji nije mogao da nastavi svoje školovanje, pošto je Veliki rat još trajao, regrutovan je u Austrougarsku vojsku 15. aprila 1915. godine i nakon osnovne vojne obuke poslan na Istočni front. Međutim, nije se dugo zadržao na ruskom frontu i već u julu je pao u rusko zarobljeništvo. Uslovi života zatvorenika u carskoj Rusiji bili su raznoliki, a František Novotni je bio jedan od srećnijih. U godinama 1917-1919 radio je u fabrici Izvarinskij u Donjeckom basenu[2][3].

Radna biografija[uredi | uredi izvor]

Godine 1919. vratio se kući i posle kratkog odmora zaposlio se u Fabriku vojnih aviona (Letov), ispočetka kao tehnički crtač a kasnije kao konstruktor kod čuvenog inženjera Alojza Šmolika. Ovde je stekao svoje prvo iskustvo koje je kasnije primenio tokom kratke prakse u britanskoj kompaniji Hoker. U to vreme je za svoje avione koristio potpuno metalnu noseću konstrukciju od čeličnih i duraluminijskih delova povezanih zakivanjem ili zavrtnjima, gotovo bez termički obrađenih delova. paralelno sa radom završio je studije na Tehničkom univerzitetu u Pragu i stekao zvanje inženjera.

Velika prekretnica u njegovom radu dogodila se 1930. godine, kada kao mladi i perspektivni inženjer nije mogao da odoli iskušenju, da prihvati ponudu rukovodstva kompanije Avia za mesto glavnog konstruktora. Neposredno pre njegovog dolaska, kompanija Avia je ušla u sastav koncerna Škoda a pošto njihova dva odlična konstruktora, inženjeri P. Beneš i M. Hajn, nisu mogli da nađu zajednički jezik sa novim rukovodstvom, napustili su Aviu i prešli u konkurentsku kompaniju - prašku Aviu (a sa njima i grupa kolega projektanata i stručnjaka iz radionica) u novoosnovano avio odeljenje preduzeća Praga. Inženjer Novotni je morao da popuni ovu prazninu koja je nastala u Aviji odlaskom ovih stručnjaka.

Koncern Škoda je uložio znatna sredstva i u Aviju, napravio savremeno opremljen pogon (čak i po evropskim standardima), za proizvodnju aviona. Zahvaljujući ovom novom pogonu, gde je inž. Novotni mogao da realizuje svoje ideje, Avia se naglo popela u vrh čehoslovačkih proizvođača aviona. Ne samo po kapacitetu, već i po tehnološkim mogućnostima, umnogome je nadmašila druge češke proizvođače aviona. Njegov novi glavni konstruktor ubrzo je počeo da doprinosi njenoj slavi. Na samom početku svoga rada u Aviji, inž. Novotni se bavio doterivanjem proizvodnje postojećeg proizvodnog programa (Avija BH-33) i proizvodnjom licencnih aviona firme Foker. Nakon toga je sledio konstruktorski opus sa nizom uspešnih avio konstrukcija[2][3].

Projekti aviona[uredi | uredi izvor]

  • Avia B-34(1933.) - podtipovi: B-134, B-234, B-334, B-434, B-534, B-634 - lovački avoioni.
  • Avia B-35(1938,) - podtipovi: B-135, Av-135 - lovački avoioni.
  • Avia B-122(1934.) - podtipovi: Ba-122, B-222, B-332, B-422 - akrobatski avioni.
  • Avia Av-36 Bojar(1946.) - laki putnički avion.

Uvođenje licencnih aviona[uredi | uredi izvor]

  • Avia Foker F.VIIb/3m(1930.) - putnički avion.
  • Avia Foker F.IX(1930.) - putnički avion.
  • Avia Foker F 39(1929.) - bombarder.

Konstrukcije inž. Novotnija su bile veoma uspešne i većina od njih su doživele serijsku proizvodnju. Iako je sledio tradiciju Avije u proizvodnji aviona, ipak je doneo nešto novo. Konkretno, to je bilo uvođenje metalne noseće konstrukcije aviona i ugradnja linijskog motor snage 478 kW (650 KS). Novost je bila i potpuno metalni lovac kao i konstrukcija niskokrilnog lovačkog aviona monoplana. Inženjer Novotni je učestvovao (uoči rata) u proceni napora i mogućnosti za proizvodnju licenciranih potpuno metalnih bombardera (Potez 63, Bristol Blenheim, itd.), a zatim je sproveo ovu odluku kada je učestvovao u modifikacijama sovjetskog tipa SB-2 (u Čehoslovačkoj pod oznakom B-71).

Nerealizovani projekti aviona[uredi | uredi izvor]

  • Avia B-42(1933.) - bombarder.
  • Avia B-36(1936.) - bombarder.
  • Avia B 46/546(1938.) - potpuno metalni lovac.
  • Avia 40 - tromotorni putnički avion.

Iako dobri i napredni projekti navedenih aviona nisu realizovani zbog unutrašnjih slabosti rukovodstva kompanije Avia[1].

Obrazovni i naučno istraživački rad[uredi | uredi izvor]

Inž. Novotni je u martu 1926. počeo eksterno da drži predavanja o pitanjima vazduhoplovne tehnike u vazduhoplovnom klubu državne industrijske škole u ​​Pragu, gde je svoje znanje i iskustvo prenosio na mlasđe naraštaje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Nemeček, Václav. Československá letadla I (1918-1945). III. vyd. Praha: Naše vojsko, 1983. 368 s. S. 124–141, 149–159.
  • NĚMEČEK, Václav. Československá letadla II (1945-1984). III. vyd. Praha: Naše vojsko, 1984. 248 s. S. 90–91.
  • Šorel, Václav. Avia B-534, Pilotinfo.cz, Praha, 2011-11-21
  • Šorel, Václav. Avia F-IX, Pilotinfo.cz, Praha, 2011-08-31
  • Pavlušek, Alois. Československé stíhací letouny, CPress v Albatros Media a.s.. 2018. ISBN 978-80-264-1809-2.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]