Црна врана

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Crna vrana
Vremenski raspon: kasni pleistocen — danas
Crna vrana na plaži u Engleskoj
Crna vrana snimljena u Devonu u Engleskoj
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Red: Passeriformes
Porodica: Corvidae
Rod: Corvus
Vrsta:
C. corone
Binomno ime
Corvus corone
Podvrste
areal crne vrane
  cele godine
  leti
  zimi
Corvus corone corone

Crna vrana (lat. Corvus corone) vrsta je inteligentnih i bučnih ptica iz reda pevačica, porodice vrana. Nekada je smatrano da su crna i siva vrana podvrste jedne iste vrste. Crna vrana naseljava zapadne delove Evrope i istok Azije, dok siva vrana popunjava prostor između, uključujući i Srbiju.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Crna vrana ima kompletno crno perje, sa zelenim odsjajem. Kljun i noge su joj takođe crni. Od gavrana se razlikuje po tome što je manja (48-52 cm dugačka). Mogu se pojaviti hibridni oblici između crne i sive vrane, koji su sposobni za razmnožavanje,[2] a perje im može imati boje oba roditelja.

Kljun je debeo, spreda savijen prema dole. Pera repa su ravna, a noge isto crne.

Način života[uredi | uredi izvor]

Osim u vreme gneždenja, vrane žive u manjim jatima koja se zatim, naročito u sumrak, okupljaju u velika jata ako imaju zajednička stabla na kojima spavaju.

U vreme parenja - počevši otprilike od marta - okupljaju u parove koji se odvajaju od jata i zadržavaju se uglavnom u području gneždenja, dok se istovremeno oblikuju jata ptica koje se ne pare, a čine ih, prije svega, mlade ptice. Poznate su po svom glasnom javljanju zvukom koji zvuči kao promuklo „kreee“. Često nastanjuju šume i poljoprivredno zemljište. Neke jedinke žive u gradskim parkovima, ali i vrtovima i dvorištima. Tipični su hemerofili.

Žive do 13 godina i monogamne su, par u pravilu ostaje zajeno do kraja života. Ženka polaže 4-6 jaja, na kojima roditelji leže 18 do 20 dana. Mladunci su čučavci, a mogu a leteti nakon 4 do 5 sedmica.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Ptice iz porodice vrana nisu specijalizovane i to im omogućava raznovrsnu ishranu, pravi su svaštojedi. Mnoge od njih jedu gotovo sve vrste hrane koje se mogu dočepati, a to uključuje i strvinu, jaja drugih vrsta kao i mlade ptice. Pored toga, jedu seme i voće.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2017). Corvus corone (amended version of 2016 assessment)”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.1. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 25. 4. 2020. 
  2. ^ Parkin, David T. (2003): Birding and DNA: species for the new millennium. Bird Study 50(3): 223–242. HTML verzija, Pristupljeno 30. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]