Myspace

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Myspace
OsnovanaSanta Monika, Kalifornija, SAD (2003)
SedišteBeverli Hils, Kalifornija, SAD
RukovodiociTom Anderson (predsjednik)
Kris Devolfe (jedan od osnivača)
Oven Van Nata (bivši direktor) Majk Džouns(zamjenik predsjednika) Džejson Hiršhorn(zamjenik predsjednika)[1]
Zaposleni1.000
Veb-sajtmyspace.com
IPv6 podrškaNe
Vrsta sajtaServis za socijalnu mrežu
ReklamiranjeAdsens
RegistracijaPotrebna
Korisnici34 miliona (mart 2011)[2]
JezikVišejezični, 15 jezika
PokrenutoAvgust, 2003.
StatusAktivan

Majspejs (engl. Myspace) je internet stranica koja služi kao servis za socijalnu mrežu.[3] Počeo je sa radom u avgustu 2003. Sjedište Majspejsa je u gradu Beverli Hils u Kaliforniji. Sajt je odigrao ključnu ulogu u ranom rastu kompanija kao što je YouTube,[4] i stvorio platformu za programere koja je pokrenula uspehe Zynga, RockYou and Photobucket, između ostalih.[5] Od 2005. do 2009. Majspejs je bio najveća društvena mreža na svetu.[6]

U julu 2005, News Corporation je kupila Majspejs za 580 miliona dolara,[7] a u junu 2006. je nadmašila Yahoo! i Google da postane najposećenija veb lokacija u Sjedinjenim Državama,[8][9] i ostala je na tom mjestu sve do aprila 2008, kada ju je prestigao glavni rival Fejsbuk.[10] Majspejs je ostvario 800 miliona dolara prihoda tokom fiskalne 2008. godine.[11] Na svom vrhuncu u aprilu 2008, Majspejs i Facebook su dostigli 115 miliona jedinstvenih korisnika, ali je Majspejs za dlaku izgubio od novonastalog Fejsbuka u pogledu globalnih korisnika.[12] U maju 2009. Fejsbuk je nadmašio Majspejs po broju jedinstvenih posetilaca iz SAD.[13] Od tada, broj korisnika Majspejsa je stalno opadao uprkos nekoliko redizajna.[14][15] Do 2019. godine, mesečni posetioci sajta su pali na sedam miliona.[12]

U junu 2009, Majspejs je zapošljavao oko 1.600 zaposlenih.[16][17] Sa rastom popularnosti Fejsbuka, Majspejs je počeo da gubi sve više korisnika. Istraživač tržišta, kompanija comScore je procijenila da je Majspejs samo između januara i februara 2011, izgubio 10 miliona korisnika, a da je u proteklih 12 mjeseci broj jedinstvenih korisnika Majspejsa pao sa 95 na 63 miliona.[18] U junu 2011, Specific Media Group i Xastin Timberlejk su zajedno kupili kompaniju za približno 35 miliona dolara.[19] Dana 11. februara 2016, objavljeno je da je Majspejs i njegovu matičnu kompaniju kupio Tajms Ink[20][21] za 87 miliona dolara. Tajm Ink je zauzvrat kupila Meredit Korporacija 31. januara 2018. godine.[22] Dana 4. novembra 2019. Meredit je izdvojila Majspejs i njegovu prvobitnu holding kompaniju (Viant Technology Holding Inc.) i prodala ga Viant Technology LLC.[23]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Avgusta, 2003. godine nekoliko radika eJuniverz (eUniversе) koji su imali Frajndšter (Friendster) naloge uvidjeli su potencijal njegovih društvenih karakteristika. Grupa je odlučila da kopira one popularnije karakteristike ova veb stranice. U roku od deset dana, prva verѕija Majspejsa (Myspace-а) je bila gotova za pokretanje, a implmentirana je koristeći Gold Fjužn[24][25] Kompletna infrastruktura, ljudski resursi, tehnička ekspertiza, opseg mreže te serverski kapaciteti bili su raspoloživi. Prvi generalni direktor Majspejsa bio je Kris Devolf (Kris DeVolf). Prvi korisnici Majspejsa bili su zaposleni u eJuniverz-u. Kompanija je održavala takmičenja kako bi vidjeli ko će privući najviše korisnika. eJuniverz je iskoristio svojih 20 miliona korisnika[26] i mejl prtplatnika kako bi udahnuo život Majspejsu i tako došao na čelo veb stranica koje su djelovale kao društvene mreže. Majspejs je do 2002. godine korišten za skladištenje onlajn podataka te kao veb stranica ѕa šerovanje. Već 2004. godine doživio je prelaz od servisa za skladištenje fajlova do društvene mreže. Korištenje usluga Majspejsa bilo je besplatno jer je osnivač eJuniverz-a Bred Grinspan smatrao da je besplatnost Majspejsa neophodna kako bi stvorili uspješnu zajednicu.[27] Majspejs je ubrzo postao popularan među mladim društvenim grupama. Do kraja 2007. godine, Majspejs se smatrao vodećom društvenom mrežom, i konstantno je bila ispred glavnog protivnika Fejsbuk-a po saobraćaju. U početku, pojava Fejsbuka nije umanjila popularnost Majspejsa, u to vrijeme, ciljna grupa Fejsbuka su bili samo studenti.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Bilteni su postovi koji se postavljaju na biltensku ploču koju mogu da vide svi prijatelji korisnika Majspejsa. Bilteni mogu biti korisni za kontaktiranje svih prijatelja sa liste, bez slanja pojedinačnog sortiranja kako bi poslali poruku pojedinačno. Bilteni su postali meta mrežne krađe identiteta, zato su izbrisani nakon deset dana. Majspejs je imao grupe koje su omogućavale grupi korisnika da podijele zajedničke strane i zid za poruke. Grupe je mogao napraviti bilo ko a moderator grupe je mogao izabrati ko će se pridružiti, tj. da odobri ili odbije zahtjev za pridruživanje. Novembra, 2010. godine, ova opcija je isključena. Od osnivanja Jutjuba 2005. godine, korisnici Majspejsa su imali mogućnost da ugrade Jutjub video klipove u svoje profile na Majspejsu. Početkom 2006. godine Majspejs je predstavio Majspejs IM, instant mesindžer. Korisnici koji koriste Majspejs IM dobijaju momentalna obavještenja o porukama, zahtjevima za prijateljstvo i komentarima. Početkom 2007. godine Majspejs je uveo Majspejs televiziju ( Majspejs Video ), uslugu sličnu Jutjubu sajtu za šerovanje videa. Majspejs video i dalje nije popularan kao drugi sajtovi, ali mnogi sajtovi su se partnerski udružili sa Majspjsom, poput Hulu, a sve kako bi promovisali svoje medije korisnicima i zajednici Majspejsa. Majspejs je pokrenuo Majspejs mobil (Myspace Mobile), kako bi korisnici putem mobilnih telefona mogli da pristupe ali i da uređuju svoje profile, te da komuniciraju sa ostalim članovima i gledaju njihove profile. Takođe pokrenut je i servis vijesti nazvan Majspejs njuz (Myspace News) koji je prikazivao vijesti. Takođe omogućio korisnicima da rangiraju svaku priču glasanjem za nju. Što je priča dobijala više glasova, to se penjala više na stranici. Godine 2009. Majspejs je dodao novu karakteristiku ažuriranja statusa. Ako Majspejs korisnik ima i Tviter (Twiter) nalog, tvit će ažurirati i Majspejs status.

Emotikoni[uredi | uredi izvor]

I na Majspejsu raspoloženje korisnika je predstavljeno malim ikonicama, emotikonima, koji se koristi da predstavi raspoloženje korisnika u vrijeme ažuriranja statusa. Ova karakteristika je dodana jula, 2007. godine. Karakteristika raspoloženja nije podrazumijevano uključena u ažuriranje statusa, ali može se šerovati kao zasebno ažuriranje. Danas ovi emotikoni nisu više sastavni dio Majspejsa jer su novi vlasnici fokusirani na muziku, zabavu i druge oblike šerovanja umjetnosti. Korisnici su podstaknuti da šeruju raspoloženje kroz muziku, fotografiju ili neki drugi oblik umjetnosti kojim će ažurirati svoj status.

Muzika[uredi | uredi izvor]

Krajem 2003. godine, Fin Level (Fin Level) je kodirao svoju muziku u Majspejs profil i tako postao prvi Majspejs muzičar.[28] Pokrenuta je nova produkcijska kuća Majspejs rekords sa ciljem da se otkriju nepoznati talenti na Majspejs mjuzik (Myspace Music). Bez obzira da li je umjetnik već poznat ili još uvijek nastoji da se probije u industriju, umjetnici mogu da postave svoje pjesme na Majspejs-u i tako imaju pristup milionima ljudi dnevno. Dostupnost muzike na ovom sajtu i dalje nastavlja da se razvija, i uglavnom j vođen mladim talentima. Majspejs je 2008. godine redizajnirao svoju muzičku stranicu dodajući neke nove karakteristike za sve muzičare, mogućnost korisnika da kreira plej liste i arhivira pjesme mnogih poznatih izvođača. Majspejs mjuzik takođe sugeriše i predlaže pjesme na osnovu pjesama koje slušate ili na osnovu pjesama koje stavljate na svoju plej listu. Pretraga nove muzike postala je jednostavnija na najnovijoj verziji Majspejs-a nego što je to ranije bio slučaj, jer korisnici samo treba da počnu da ukucavaju ime i odmah će biti prepoznato šta traže.

Savremeni redizajni[uredi | uredi izvor]

Septembra, 2012. godine objavljen je novi redizajn što je Majspejs učinilo vizuelnijim, a bio je prilagođen i tabletima. Zajedno sa redizajnom sajta, Majspejs je u potpunosti redizajnirao i mobilnu aplikaciju. Program ima opciju kojom korisnici mogu napraviti i Gif slike i postavljati ih na svoj Majspejs. Aplikacija omogućava korisnicima da puštaju "žive svirke" sa koncerata. Novi korisnici mogu se pridružiti Majspejs-u preko aplikacije, ali i preko Fejsbuka i Tvitera, ili ako se uloguju na mejl.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „MySpace CEO Owen Van Natta Steps Down”. TechCrunch.  (jezik: engleski)
  2. ^ „Site profile for MySpace”. Google.com. Pristupljeno 27. 3. 2011. 
  3. ^ Molloy, Fran (27. 3. 2008). „Internet connectivity " Science Features (ABC Science)”. Abc.net.au. Pristupljeno 19. 10. 2012. 
  4. ^ Cashmore, Pete (13. 9. 2006). „MySpace: We'll Crush YouTube”. Mashable (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-05-25. 
  5. ^ „MySpace is a big gaming platform but it hopes to be more of one”. VentureBeat. 24. 7. 2009. Pristupljeno 19. 10. 2012. 
  6. ^ „The rise and fall of MySpace | Financial Times”. Financial Times. 4. 12. 2009. Pristupljeno 2020-05-25. 
  7. ^ „News Corporation”. Newscorp.com. Arhivirano iz originala 13. 1. 2013. g. Pristupljeno 23. 10. 2011. 
  8. ^ Pete Cashmore. „MySpace, America’s Number One”. Mashable.com. Pristupljeno 27. 3. 2011.  (jezik: engleski)
  9. ^ „Google's antisocial downside”. CNET News. Pristupljeno 11. 6. 2020. 
  10. ^ Techtree News Staff. „Facebook: Largest, Fastest Growing Social Network”. Techtree.com. ITNation. Arhivirano iz originala 18. 08. 2008. g. Pristupljeno 27. 3. 2011.  (jezik: engleski)
  11. ^ Dignan, Larry (8. 8. 2007). „Fox Interactive turns annual profit; MySpace revenue to top $800 million in fiscal 2008”. ZDNet. Pristupljeno 19. 10. 2012. 
  12. ^ a b Is Myspace Dead?, Lifewire
  13. ^ Albanesius, Chloe (16. 6. 2009). „More Americans Go To Facebook Than MySpace”. PCMag.com. Pristupljeno 11. 6. 2020. 
  14. ^ Felix Gillette (22. 6. 2011). „The Rise and Inglorious Fall of Myspace”. Bloomberg Businessweek. Arhivirano iz originala 2019-12-02. g. Pristupljeno 23. 6. 2011.  Alt URL
  15. ^ Lapinski, Trent (11. 9. 2006). „MySpace: The Business of Spam 2.0 (Exhaustive Edition)”. ValleyWag. Arhivirano iz originala 12. 3. 2008. g. Pristupljeno 13. 3. 2008. 
  16. ^ Vascellaro, Jessica E. (30. 6. 2011). „News Corp. Selling Myspace to Specific Media”Neophodna novčana pretplata. The Wall Street Journal. Pristupljeno 23. 10. 2011. 
  17. ^ „MySpace Executes 30% Staff Reduction Today”. TechCrunch. 16. 6. 2009. Pristupljeno 23. 10. 2011. 
  18. ^ „MySpace loses 10 million users in a month”. Daily Telegraph. Pristupljeno 27. 3. 2011.  (jezik: engleski)
  19. ^ Fixmer, Andy, "News Corp. Calls Quits on Myspace With Specific Media Sale", Business Week, June 29, 2011
  20. ^ Spangler, Todd (11. 2. 2016). „Time Inc. Buys Myspace Parent Company Viant”. 
  21. ^ Spangler, Todd (11. 2. 2016). „Time Inc. Buys Myspace Parent Company Viant”. Variety. Pristupljeno 30. 9. 2016. 
  22. ^ Chokshi, Niraj (19. 3. 2019). „Myspace, Once the King of Social Networks, Lost Years of Data From Its Heyday”Slobodan pristup ograničen dužinom probne verzije, inače neophodna pretplata. The New York Times. Pristupljeno 18. 6. 2019. 
  23. ^ „Meredith Corporation Sells Equity Stake in Viant Technology Holding Inc”. 
  24. ^ Felix Gillette (June 22,2011)."http://www.bloomberg.com/bw/magazine/content/11_27/b4235053917570.htm Blomberg Buisnessweek.Retrieved June 23,2011.
  25. ^ Lapinski,Trent (Septembet 11, 2006)."http://valleywag.gawker.com/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. jun 2010) ValleyWag.Retrieved 2008-03-13.
  26. ^ Percival,Sean (2008)."http://books.google.ba/books?id=r0OZBiiWBkMC&pg=PT49&dq=myspace+euniverse+contests&redir_esc=y#v=onepage&q=myspace%20euniverse%20contests&f=false.Indianapolis,Ind.:Que.https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7897-3709-0.
  27. ^ "http://freemyspace.com/?q=node/13.FreeMySpace.Retrieved Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. februar 2015) 2010-07-24.
  28. ^ "https://itunes.apple.com/us/artist/the-summer-obsession/id159676343.Itunes.apple.com.Retrieved 2013-06-13.

Литература[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]