Regionalna vaterpolo liga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Regionalna vaterpolo liga
SportVaterpolo
Osnovana2008. god.; pre 16 godina (2008)
Broj timova12
Država Hrvatska
 Srbija
 Crna Gora
 Slovenija
Međunarodna
takmičenja		Liga šampiona
Kup Evrope
Najviše titulaJug (5)
Trenutni
prvak		Novi Beograd (2023/24)
Veb-sajthttps://rwp-league.com/

Regionalna vaterpolo liga je vaterpolo liga u kojoj se takmiče klubovi iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore. Takmičenje je osnovano 2008. godine

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na kvalifikacionom turniru za Evropsko prvenstvo 2008. u Dubrovniku dogovoreno je da se osnuje liga i da se sa prvim takmičenjem krene iste godine. Službeno potpisivanje sorazuma o osnivanju „Jadranske vaterpolo lige“ između vaterpolo saveza Hrvatske, Crne Gore i Slovenije odigralo se 5. juna 2008. Sporazum su potpisali predsednici tri vaterpolo saveza: Srđan Kovačević (Crna Gora), Matjaž Rakovev (Slovenija) i Perica Bukić (Hrvatska). Liga je prvobitno dogovorena na četiri godine, a njeno sedište je smešteno u Zagreb. Upravni odbor i Takmičarsku komisiju sačinjavali su predstavnici sva tri vaterpolo saveza. Troškove takmičenja su snosila sva tri saveza u odnosu 55% VS Hrvatske, 35% VS Crne Gore i 10% VS Slovenije.[1]

U sezoni 2011/12. takmičenju je pristupio italijanski Pro Reko koji je i osvojio ligu, ali je nakon jedne sezone napustio takmičenje.[2] Nakon 6 sezona, 2014. godine ligi su se priključili klubova iz Srbije.[3]

Od sezone 2015/16 uvodi se i druga liga nazvana A2. Prva liga A1 broji 10 klubova, a A2 8 klubova.[4]

Kratak pregled[uredi | uredi izvor]

Sezona 2008/09: Učestvovalo je 12 klubova — 8 iz Hrvatske, 3 iz Crne Gore i 1 iz Slovenije. Igralo se po dvokružnom bod-sistemu u 22 kola, a nije bilo fajnal-fora, već je pobednik proglašen po završetku ligaškog dela.

Sezona 2009/10: Učestvovalo je 13 klubova, a klubovima iz prve sezone pridružio se i crnogorski Kataro. Igralo se po dvokružnom bod-sistemu u 26 kola, a od ove sezone uveden je fajnal for na kome se četiri prvoplasirana tima bore za titulu i taj format završnice je primenjivan u svim narednim sezonama.

Sezona 2010/11: Učesnici isti kao i prethodne sezone. Zbog nedostatka slobodnih termina igralo se po jednokružnom bod-sistemu u 13 kola. Takođe je promenjen i sistem bodovanja, pa je od sada pobeda nosila 3 boda, a ne 2 kao u prve dve sezone. Osam najboljih ekipa ligaškog dela obezbedilo je plasman u četvrtfinale (serija na 2 dobijena meča) u kome su se borili za učešće na fajnal foru.

Sezona 2011/12: Učestvovalo je 13 klubova, a umesto Katara ove sezone takmičio se italijanski Pro Reko, što je bilo prvo i jedino učešće nekog tima koji ne potiče iz neke od tri zemlje koje su osnovale ligu. Prvi deo takmičenja igrao se po jednokružnom bod-sistemu u 13 kola. Na osnovu rezultata u prvom delu klubovi su u drugom podeljeni na dve grupe - prvu od 1. do 6. mesta i drugu od 7. do 13. mesta. Drugi deo takmičenja se (uz prenošenje svih rezultata iz prvog dela) igrao unutar grupa ponovo po jednokružnom bod-sistemu, s tim što su ovoga puta domaćini bile ekipe koje su gostovale u prvom delu. Nakon odigrana oba dela takmičenja prve 4 ekipe u prvoj grupi plasirale su se na fajnal for.

Sezona 2012/13: Učestvovalo je 12 klubova — Pro Reko je odustao od daljeg takmičenja, a umesto Kopera ove sezone učešće je uzeo drugi slovenački tim - Triglav Kranj. Sistem takmičenja je vraćen na onaj iz sezone 2009/10. — dvokružni bod-sistem (ovoga puta u 22 kola), a prve 4 ekipe plasirale su se na fajnal for.

Sezona 2013/14: Učestvovalo je 12 klubova, a jedina izmena u spisku učesnika ticala se slovenačkog predstavnika — umesto Triglava iz Kranja učestvovao je Branik iz Maribora. Sistem takmičenja je bio identičan kao prethodne sezone.

Sezona 2014/15: Najvažnija novina je priključivanje srpskih klubova takmičenju. Učestvovalo je 15 klubova — 7 iz Hrvatske, 4 iz Srbije (Vojvodina, Partizan, Radnički Kragujevac i Crvena zvezda), 3 iz Crne Gore i jedan iz Slovenije. Ovih 15 timova u prvoj fazi takmičenja bilo podeljeno u dve grupe (prva sa osam i druga sa sedam), unutar kojih se igralo po dvokružnom bod-sistemu. Po četiri najbolja tima iz prve faze formirali su novu grupu i nastavili borbu za titulu (prenošenje međusobnih rezultata sa timovima iz svoje grupe, dvokružni bod-sistem sa timovima iz suprotne grupe). Preostalih sedam klubova borilo se za opstanak (isti sistem kao u grupi za prvaka). O prvaku lige odlučivao je završni turnir četvorice najboljih iz grupe za prvaka.

Učešće i plasman ekipa po sezonama[uredi | uredi izvor]

A1 liga[uredi | uredi izvor]

Klub 08/
09 		09/
10 		10/
11 		11/
12 		12/
13 		13/
14 		14/
15 		15/
16 		16/
17 		17/
18 		18/
19 		19/
20 		Ukupno
sezona
Slovenija Branik Maribor
–
–
–
–
–
12
15
–
–
–
–
–
2
Crna Gora Budva
5
5
5
7
4
6
11
–
7
9
–
U
10
Srbija Vojvodina
–
–
–
–
–
–
9
8
9
–
–
–
3
Hrvatska Jadran Split
9
10
10
12
7
9
12
–
8
4
4
U
11
Crna Gora Jadran Herceg Novi
2
1
1
5
8
4
5
3
2
3
3
U
12
Hrvatska Jug
1
2
2
3
2
2
2
1
1
1
2
U
12
Crna Gora Kataro
–
6
12
–
–
–
–
–
–
–
–
–
2
Slovenija Koper
10
13
8
11
–
–
–
–
–
–
–
–
4
Hrvatska Medveščak
11
11
9
9
10
10
14
–
–
–
–
–
7
Hrvatska Mladost
4
4
4
4
3
3
4
4
3
2
1
U
12
Hrvatska Mornar
8
8
7
6
5
5
7
6
6
5
6
U
12
Srbija Partizan
–
–
–
–
–
–
6
5
4
6
9
U
6
Hrvatska POŠK
12
12
13
8
6
8
10
9
–
7
10
–
10
Crna Gora Primorac
3
3
6
10
9
7
13
–
–
8
8
U
10
Hrvatska Primorje
7
7
3
2
1
1
1
2
5
10
–
–
10
Italija Pro Reko
–
–
–
1
–
–
–
–
–
–
–
–
1
Srbija Radnički Kragujevac
–
–
–
–
–
–
3
7
–
–
–
–
2
Slovenija Triglav Kranj
–
–
–
–
11
–
–
–
–
–
–
–
1
Srbija Crvena zvezda
–
–
–
–
–
–
8
10
–
–
7
U
4
Srbija Šabac
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
5
U
2
Hrvatska Šibenik
6
9
11
13
12
11
–
–
–
–
–
–
6

A2 liga[uredi | uredi izvor]

Klub 15/
16 		16/
17 		17/
18 		18/
19 		19/
20 		Ukupno
sezona
Crna Gora Budva
2
–
–
1
–
2
Srbija Valjevo
–
–
7
7
–
2
Srbija Vojvodina
–
–
3
6
U
3
Hrvatska Galeb MR
–
–
–
12
U
2
Hrvatska Zadar 1952
–
7
9
8
U
4
Srbija Zemun
–
–
–
–
U
1
Hrvatska Jadran Split
1
–
–
–
–
1
Crna Gora Kataro
6
5
8
11
U
5
Slovenija Koper 1958
–
–
–
9
–
1
Hrvatska Medveščak
5
6
5
10
U
5
Srbija Nais
7
–
4
5
U
4
Hrvatska POŠK
–
2
–
–
U
2
Crna Gora Primorac
4
1
–
–
–
2
Hrvatska Primorje
–
–
–
4
U
2
Srbija Radnički Kragujevac
–
–
–
3
U
2
Slovenija Triglav Kranj
–
–
–
–
U
1
Srbija Crvena zvezda
–
4
1
–
–
2
Srbija Šabac
–
3
2
–
–
2
Hrvatska Šibenik
3
8
6
2
U
5

Dosadašnja finala[uredi | uredi izvor]

Sezona Finale
Datum i mesto odigravanja Pobednik Rezultat Finalista
2008/09. bez finala Hrvatska Jug (1) samo ligaški deo Crna Gora Jadran Herceg Novi
2009/10. 7. maj 2010.
(Hrvatska Dubrovnik) 		Crna Gora Jadran Herceg Novi (1) 11 : 8 Hrvatska Jug
2010/11. 3. april 2011.
(Hrvatska Rijeka) 		Crna Gora Jadran Herceg Novi (2) 9 : 7 Hrvatska Jug
2011/12. 18. mart 2012.
(Hrvatska Rijeka) 		Italija Pro Reko (1) 15 : 4 Hrvatska Primorje
2012/13. 14. april 2013.
(Hrvatska Zagreb) 		Hrvatska Primorje (1) 9 : 8 Hrvatska Jug
2013/14. 13. april 2014.
(Hrvatska Zadar) 		Hrvatska Primorje (2) 8 : 7 Hrvatska Jug
2014/15. 3. april 2015.
(Hrvatska Rijeka) 		Hrvatska Primorje (3) 15 : 9 Hrvatska Jug
2015/16. 19. mart 2016.
(Hrvatska Dubrovnik) 		Hrvatska Jug (2) 9 : 5 Hrvatska Primorje
2016/17. 1. april 2017.
(Hrvatska Dubrovnik) 		Hrvatska Jug (3) 15 : 3 Crna Gora Jadran Herceg Novi
2017/18. 14. april 2018.
(Hrvatska Dubrovnik) 		Hrvatska Jug (4) 15 : 8 Hrvatska Mladost
2018/19. 20. april 2019.
(Hrvatska Zagreb) 		Hrvatska Mladost (1) 13 : 12 Hrvatska Jug
2019/20. 16. jul 2020.
(Hrvatska Dubrovnik) 		Hrvatska Mladost (2) 15 : 11 Hrvatska Jug
2020/21. 29. mart 2021.
(Hrvatska Zagreb) 		Srbija Radnički Kragujevac (1) 14 : 12 Hrvatska Jug
2021/22. 3. april 2022.
(Srbija Beograd) 		Srbija Novi Beograd (1) 14 : 11 Hrvatska Jadran Split
2022/23. 26. mart 2023.
(Srbija Beograd) 		Hrvatska Jug (5) 14 : 12 Hrvatska Jadran Split
2023/24. bez finala Srbija Novi Beograd (2) samo ligaški deo Hrvatska Jadran Split

Uspešnost klubova[uredi | uredi izvor]

Klub Prvak Viceprvak
Hrvatska Jug
5
(2009, 2016, 2017, 2018, 2023)
8
(2010, 2011, 2013, 2014, 2015, 2019, 2020, 2021)
Hrvatska Primorje
3
(2013, 2014, 2015)
2
(2012, 2016)
Crna Gora Jadran Herceg Novi
2
(2010, 2011)
2
(2008, 2017)
Hrvatska Mladost
2
(2019, 2020)
1
(2018)
Srbija Novi Beograd
2
(2022, 2024)
—
Srbija Radnički Kragujevac
1
(2021)
—
Italija Pro Reko
1
(2012)
—
Hrvatska Jadran Split
—
3
(2022, 2023, 2024)

Pojedinačne nagrade[uredi | uredi izvor]

Sezona Najbolji igrač Najbolji strelac
2008/09. Crna Gora Aleksandar Ivović (Crna Gora Jadran Herceg Novi) Crna Gora Aleksandar Ivović (Crna Gora Jadran Herceg Novi) — 103 gola
2009/10. Crna Gora Aleksandar Ivović (Crna Gora Jadran Herceg Novi) Crna Gora Aleksandar Ivović (Crna Gora Jadran Herceg Novi) — 68 golova
2010/11. Mađarska Deneš Varga (Hrvatska Primorje) Mađarska Deneš Varga (Hrvatska Primorje)
Hrvatska Sandro Sukno (Hrvatska Jug)
2011/12. Srbija Filip Filipović (Italija Pro Reko) Hrvatska Darko Brguljan (Crna Gora Budva) — 50 golova
2012/13. Hrvatska Sandro Sukno (Hrvatska Primorje) Crna Gora Aleksandar Ivović (Hrvatska Jug) — 66 golova
2013/14. Hrvatska Paulo Obradović (Hrvatska Primorje) Mađarska Deneš Varga (Hrvatska Primorje) — 64 gola
2014/15.[5] Hrvatska Sandro Sukno (Hrvatska Primorje) Hrvatska Sandro Sukno (Hrvatska Primorje) — 62 gola
2015/16.[6] Brazil Felipe Perone (Hrvatska Jug) Brazil Felipe Perone (Hrvatska Jug) — 42 gola
2016/17.[7] Hrvatska Luka Lončar (Hrvatska Jug) Hrvatska Paulo Obradović (Hrvatska Jug) — 51 gol
2017/18.[8] Hrvatska Marko Macan (Hrvatska Jug) Hrvatska Luka Bukić (Hrvatska Mladost) — 39 golova
2018/19. Rumunija Kozmin Radu (Hrvatska Mladost) Rusija Danil Merkulov (Hrvatska Jug)
2019/20. Hrvatska Luka Bukić (Hrvatska Mladost) Hrvatska Luka Bukić (Hrvatska Mladost)
2020/21. Srbija Lazar Dobožanov (Srbija Radnički Kragujevac) Rusija Danil Merkulov (Hrvatska Jug)
2021/22. Srbija Duško Pijetlović (Srbija Novi Beograd) Srbija Nikola Lukić (Srbija Radnički Kragujevac)
2022/23. Hrvatska Toni Popadić (Hrvatska Jug) Hrvatska Loren Fatović (Hrvatska Jug)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Jadranska liga bez Srba - Glas javnosti”. www.naslovi.net. Arhivirano iz originala 19. 04. 2012. g. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  2. ^ Reko u Jadranskoj ligi
  3. ^ „Srbi za nikad jaci Jadran”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 08. 10. 2014. 
  4. ^ Regionalna liga od 25.septembra
  5. ^ „Sandro Sukno najbolji igrač regionalnog vaterpolo takmičenja”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2017. g. Pristupljeno 02. 04. 2017. 
  6. ^ „Felipe Perone najbolji igrač i strijelac Regionalne lige u vaterpolu”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2017. g. Pristupljeno 02. 04. 2017. 
  7. ^ Luka Lončar najbolji igrač Regionalne vaterpolske lige
  8. ^ Dodjeljena priznanja najboljima u ligaškom dijelu

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Регионална_ватерполо_лига&oldid=27740598”