Pređi na sadržaj

Jakobijevi polinomi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jakobijevi polinomi, često zvani i hipergeometrijski polinomi su klasični ortogonalni polinom predstavljeni formulom:

Gegenbauerovi polinomi, Ležandrovi polinomi i Čebiševljevi polinomi predstavljaju specijalni slučaj Jakobijevih polinoma. Jakobijeve polinome otkrio je 1859. nemački matematičar Karl Gustav Jakobi.

Diferencijalna jednačina

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi predstavljaju rešenje linerane homogene diferencijalne jednačine drugoga reda:

Definicija

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi definisani su pomoću hipergeometrijske funkcije:

gde predstavlja Pohhamerov simbol. U tom slučaju razvojem se dobija:

Rodrigezova formula

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi mogu da se definišu i pomoću Rodrigezove formule:

Generirajuća funkcija

[uredi | uredi izvor]

Generirajuća funkcija Jakobijevih polinoma je:

gde

Rekurzija

[uredi | uredi izvor]

Relacije rekurzije za Jakobijeve polinome su:

Nekoliko prvih polinoma je:

Izraz za realni argument

[uredi | uredi izvor]

Za realno x Jakobijevi polinomi mogu da se pišu i kao:

gde su s ≥ 0 i n-s ≥ 0, a za celobrojno n

U gornjoj jednačini Γ(z) je gama funkcija. U specijalnom slučaju, kada su n, n+α, n+β, and n+α+β nenegativni celi brojevi Jakobijevi polinomi mogu da se napišu kao:

Ortogonalnost

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi za α > -1 i β > -1 zadovoljavaju uslov ortogonalnosti:

Težinska funkcija je bila:

.

Oni nisu ortonormalni, a za normalizaciju:

Simetrija

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi zadovoljavaju sledeće relacije simetrije:

pa je

Asimptotski izrazi

[uredi | uredi izvor]

Za x unutar intervala [-1, 1], asimptotska vrednost Pn(α,β) za veliki n dan je:

gde

Asimptote blizu ±1 dane su sa:

Veza sa Vignerovom d-matricom

[uredi | uredi izvor]

Jakobijevi polinomi povezani su sa Vignerovom D-matricom:

Literatura

[uredi | uredi izvor]