Jasmina Mihajlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jasmina Mihajlović
Datum rođenja1960.
Mesto rođenjaNišFNR Jugoslavija

Jasmina Mihajlović (*Niš, 1960) srpska je književnica, naučnica i kritičarka. Staratelj je Legata Milorada Pavića u Beogradu i nosilac autorskih prava na Pavićeva dela.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirala je 1987. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu — Grupa za jugoslovenske književnosti i opštu književnost. Od 1987. predavala je književnost u srednjim školama u Beogradu; u razdoblju 1989-1991. bila je saradnik Instituta za književnost i umetnost u Beogradu na projektu „Srpska književna kritika“, a od 1991. do avgusta 1999. direktor Saveta za promovisanje srpske kulture u svetu, pri Svetskoj srpskoj zajednici sa sedištem u Ženevi. Njen muž je bio književnik Milorad Pavić.

Sa prvim suprugom Zoranom Mihajlovićem ( sociolog ) ima sina Vuka ( 1988 ).

Esejističko–kritički tekstovi i proza prevođeni su joj na engleski, ruski, slovenački, ukrajinski, grčki, azerski i gruzijski. Pisala je kolumne za časopise Lisa, Grad, Jasmin, Fame, Bazar, Ona.Član je Srpskog književnog društva (SKD). Izabrana je za počasnog člana kijevskog naučnog časopisa "Mova ta іstorія" („Language and History“, scientific journal).


Legat Milorada Pavića[uredi | uredi izvor]

Jasmina Mihajlović je priređivač izabranih i sabranih dela Milorada Pavića, istraživač njegovog opusa, biograf i bibliograf.

Od Pavićeve smrti 2009. Mihajlovićeva je i naslednik autorskih prava na dela ovog pisca i staratelj Legata Milorada Pavića. Skupština grada Beograda je osnovala Legat 1993. radi čuvanja i proučavanja Pavićeve zaostavštine, koordinacije novih izdanja i srodnih delatnosti.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Beletristika (izbor)

  • Priča o duši i telu. Slojevi i značenja u prozi Milorada Pavića – Beograd, Prosveta, 1992.
  • Dve kotorske priče (sa Miloradom Pavićem) – Beograd, Dereta, 1998, 2005.
  • Privatna kolekcija – Beograd, Dereta, 2000, 2001, 2004, 2005.
  • Putni album – Beograd, Dereta, 2004, 2005, 2006, 太阳船上的孩子 - Dete sučeve barke (original: Putni album), Šangaj, Džeđing, 2018.
  • Ljubavni roman u dve priče (sa Miloradom Pavićem) – Beograd, Čigoja, 2004.
  • Ljubav bez tajni – Beograd, Dereta, 2005.
  • Ljubav sa rečnikom nepoznatog – Novi Sad, Ljubitelji knjige, 2006, 2007.
  • Putna kolekcija. Izbor priča – Beograd, Alnari, 2008.
  • Pariski poljubac – Novi Sad, Ljubitelji knjige, 2007; Parižskiй poceluй, Sankt Peterburg, Azbuka, 2007; Beograd, Zavod za udžbenike, 2010; The Paris Kiss, Amazon.com, Kindle Store, 2011.
  • Na obali Hazarskog mora – Beograd, Laguna, 2014. On the Shores of the Khazar Sea - Amazon.com, Kindle Store, March 10, 2014.Xəzər dənizinin sahillərində – Centar za prevodilaštvo pri Vladi Republike Azerbejdžan, Baku, 2015. ხაზართა ზღვის
ნაპირებზე - Intelekti, Tbilisi, 2015, Na beregah Hazarskogo morя. Dve žizni — odna lюbovь - Centropoligraf, Moskva, 2017, 爱情故事的两个版 - Ljubavni roman u dve priče (original: Na obali Hazarskog mora), Šangaj, Džeđing, 2018.
  • Dosadna knjiga. Svaštara, Beograd, Dereta, 2019.

Naučni rad (izbor)

  • „Prilog za bibliografiju Milorada Pavića“. – (U knjizi) Anahoret u Njujorku, Sabrana dela Milorada Pavića, knj. 7, Beograd, „Prosveta“, 1990; str. 231-305 (Separatno izdanje: 1991)
  • „Milorad Pavić redovni član SANU. (Biografija i bibliografija Milorada Pavića)“, Godišnjak Srpske akademije nauka i umetnosti za 1991. godinu, knj. XCVIII, Beograd, SANU; str. 401-449. (Separatno izdanje: Beograd, SANU, 1992)
  • Priča o duši i telu. Slojevi i značenja u prozi Milorada Pavića. – Beograd, „Prosveta“, 1992, 191 str.
  • „Bio-bibliografija Milorada Pavića“. – (U knjizi) Anahoret u Njujorku, Sabrana dela Milorada Pavića, knj. 9, Beograd, „Draganić“, 1996, str. 165-418. (Separatno izdanje: 1997)

Antologije

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • „Deretina knjiga godine“ u 2004, za knjigu Putni album

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sajt Jasmine Mihajlović (u okviru zvaničnog sajta Milorada Pavića”. Arhivirano iz originala 06. 10. 2014. g. Pristupljeno 12. 03. 2009. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]