Pređi na sadržaj

Jelenka Herbez

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jelenka Herbez
„Judita sa glavom Holoferna“ — portret Jelenke Herbez (Konstantin Pantelić, oko 1850)[1]
Puno imeJelenka Herbez
Datum rođenjaizmeđu 1761. i 1821.[2]
Mesto rođenjaOsmansko carstvo
„Mlada žena u srpskom“ — portret Jelenke Herbez (Uroš Knežević, posle 1850)

Jelenka Herbez (rođena u Osmanskom carstvu između 1761. i 1821.),[2] poznata i po nadimku Mala gospođa, bila je ljubavnica srpskog kneza Miloša Obrenovića, a kasnije supruga srpskog oficira i političara Teodora Herbeza.

Prema nekim mišljenjima, bila je jedna od najintrigantnijih istorijskih figura u Srbiji tog vremena.[3]

U kulturi

[uredi | uredi izvor]

Dve umetničke slike prikazuju Jelenku Herbez. Jedna je platno Konstantina Pantelića „Judita sa glavom Holoferna“, nastalo oko 1850. godine. Drugo platno je prikazuje dok neraspoloženo i osorno pozira Urošu Kneževiću. Zbog takvog stava umetnik joj se osvetio naslovom dela „Mlada žena u srpskom“, gde pridev „mlada“ nikako ne stoji modelu koji je već zašao u zrele godine.[1]

Sa Jelenkom Herbez kao jednim od glavnih likova, srpski pisac Đorđe Milosavljević objavio je 2008. godine istorijski horor triler „Đavo i Mala gospođa”,[4] čija je radnja smeštena u Srbiju iz vremena kneza Miloša. Roman je inspirisan je istinitim slučajem iz 1835. godine – serijom zverskih ubistava koja su se desila u Kragujevcu, a za koje je optužen mitski čovek-pas „Psoglavi”, kao i činjenicom da je Hans Kristijan Andersen, takođe jedan od glavnih likova u romanu, u to vreme zaista posetio Srbiju.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Andrić, Marija (2013-10-27). „Žene u srpskim ustancima – tajna Jelenke Herbez”. meskalero (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-07-26. 
  2. ^ a b „Jelenka Herbez”. geni_family_tree (na jeziku: srpski). 2022-04-29. Pristupljeno 2024-07-29. 
  3. ^ a b „Đavo i mala gospođa - Đorđe Milosavljević”. Laguna (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-07-29. 
  4. ^ Milosavljević, Đorđe (2008). Đavo i mala gospođa: pustolovije. Biblioteka Zaplet. Beograd: Scatto. ISBN 978-86-87649-12-5.