Jolanda Vargas Dulče

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jolanda Vargas Dulče
Datum rođenja(1926-07-18)18. jul 1926.
Mesto rođenjaMeksiko SitiMeksiko
Datum smrti8. avgust 1999.(1999-08-08) (73 god.)
Mesto smrtiMeksiko SitiMeksiko
SupružnikGiljermo de la Para
DecaEmoe de la Para

Jolanda Vargas Dulče de la Para (18. jul 19268. avgust 1999) bila je meksička spisateljica i karikaturistkinja, jedna od najpoznatijih u španskom govornom području. Zahvaljujući uspesima, dobila je nadimak „kraljica stripa“ po kojem je i danas poznata. U svojoj karijeri objavila je više od 60 priča i novela od kojih je većina objavljena u časopisima Lagrimas, Rises i Amor od kojih je kasnije mnogo njih dobilo ekranizaciju na filmu i televiziji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Posteri i kostimi Jolande u Muzeju Pop arta

Jolanda Vargas Dulče je rođena u siromašnoj porodici Armanda Vargas de la Maza i Džozefine Dulče u Meksiko Siti. Nepovoljna i neizvesna ekonomska situacija primoravala je Jolandu i njenu sestru Elbu na česte selidbe i promene životne sredine. Međutim, ove česte migracije, dovelo je Jolandu u kontakt sa različitim elementima meksičkog društva, što će kasnije uticati na kreiranje njenih književnih likova. Jedno vreme sestre su živele i u SAD, pre nego što su se naselile za stalno u Meksiku Sitiju.

Kako bi pokrile svoje troškove sestre Vargas Dulče su radile više poslova istovremeno. Jolanda je započela saradnju sa Emilijom na radio stanici XEW-AM gde je pevala pesme meksičkih pevača. Ubrzo je snimila i duet sa svojom sestrom što joj je donelo dodatne prihode.

Dok je radila kao pisac, Jolanda je upoznala svog budućeg supruga Giljerma de la Para sa kojim je imala petoro dece i jedanaest unučadi. Zajedno sa svojim suprugom gradila je karijeru uspešne spisateljice, ilustratorke i producenta telenovela i filmova. Sa svojim novcem izgradili su čitavo naselje u meksičkoj državi Durango, koje i dalje postoji. Supružnici su pokrenuli i lanac hotela u Meksiku.

Jolanda Vargas Dulče preminula je 8. avgusta 1999. godine, nakon završetka kratke autobiografije Amor del tiempo.

Rad[uredi | uredi izvor]

Tokom svoje karijere Jolanda je bila pevačica, novinarka, spisateljica, majka i biznismenka ali je najpoznatiji njen rad na stripovima i scenarijima za meksičke telenovele od kojih su neki pretočeni u film i televiziju. Njen najvažniji rad na stripu je kreiranje lika pingvina Memin, koji je postao ikona meksičke komedije. Stvoren za vreme Drugog svetskog rata 1943. godine, strip prati dogodovštine obojenog dečaka, sanjara i majstora trika koji uvek promoviše dobre vrednosti. Inspiraciju za ime Jolanda je pronašla u svom suprugu Giljermu kojeg su kolege na poslu prozvale „pingo“ zbog svojih šala. Karakter koji se kasnije pojavljuje i na radiju i filmu postao je važan deo moderne meksičke popularne kulture. Ministarstvo obrazovanja Meksika je 1985. godine obavezalo je učenike da čitaju Memín Pinguín jer promoviše poštovanje porodice i institucija. Tokom 1950-ih počeo je rad na novim stripovima od kojih su značajnu pažnju privukli El Pecado de Oyuki, zasnivan na liku žene Japana i Mairja Isabel koji prati priču siromašne provincijalke koja dolazi u grad sa malom devojčicom koja nije njena kćerka. U filmskoj adaptaciji, lik Marije igrala je Silvija Pinal. Nakon angažmana u Meksičkim novostima, Jolanda je angažman nastavila tu Chamaco publication, koju je napustila zbog ličnog neslaganja sa šefom. Od ušteđevine osnovala je sopstvenu izdavačku kompaniju koja nije zabeležila poslovne uspehe. Uprkos tom neuspehu, Jolanda je objavila na desetine profitabilnih stripova do 1960. godine. Njen rad na stripu podstakao je Giljerma da se oproba u pisanju. Zahvaljujući zajedničkim uspesima, supružnici dobijaju angažman na Grupo Editorial Vid i počinju rad na telenovelama i filmovima. Jedna od najuspešnijih novela i njihove televizijske adaptacije su telenovela Rubi (1969) o lepoj i mladoj ženi čiji su glavni interesi novac i moć. Ova telenovela je imala dva rimejka 2003. i 2010. godine. Ostala uspešna dela su Zorina (1949) , Ladronzuela (1949), Yesenia (1970), Encrucijada (1970), El amor de María Isabel (1971), Gabriel y Gabriela (1982) i Alondra (1995).

Jolandin stil pisanja smatra se jedinstvenim i bio je popularan preko 40 godina, naročito kod običnog naroda. Na vrhuncu karijere bila je najčitanije spisateljica u Meksiku, i druga u celom španskom govornom području nakon Kolin Teljado. U proseku preko 25 miliona primera Jolandinih stripova prodavano je svakog meseca a njene novele stekle su veliku popularnost u Meksiku, Indoneziji, Kini, Japanu, Italiji, Kolumbiji, SAD, Filipinima. Njene telenovele prikazivane su u preko 120 zemalja sveta.

Jolanda se smatra pionirom popularne Meksičke književnosti i „kraljicom stripova“. Za svoj rad dobila je mnogobrojne značajne nagrade. Posthumno Muzej Pop arta napravio je postavku posvećenu njenom radu na filmu i televiziji a njen životni rad bio je i tema meksičkom snimatelja Davida Ramona za njegovu knjigu La reina de la historietas de México objavljenu 2006. godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]