Aerodrom Štutgart

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aerodrom Štutgart

Logo aerodroma

Aerodrom Štutgart
Aerodrom Štutgart

Opšti podaci
Izvorni naziv Flughafen Stuttgart
IATA STR
ICAO EDDS
Tip Javni
Operator Flughafen Stuttgart GmbH
Otvoren 1939.
Država Nemačka
Najbliži grad Štutgart
Nadmorska visina 389 m
Poletno-sletne staze
Smer Dužina Površina
m ft
07/25 3.345 10.974 Beton[1]

Aerodrom Štutgart (IATA: STR, ICAO: EDDS) (nem. Flughafen Stuttgart) je međunarodni aerodrom u Nemačkoj, koji opslužuje grad Štutgart u nemačkoj pokrajini Baden-Virtemberg. Smešten je 13 km južno od središta grada.

Po broju putnika štutgartski aerodrom je sedmi u Nemačkoj i jedini veći aerodrom sa samo jednom poletno-sletnom stazom. Godine 2018. kroz aerodrom je prošlo blizu 12 miliona putnika[2].

Jurovings” ima bazu na aerodromu, a aerodrom je i važno avio-čvorište za niskotarifne avio-kompanije: „Kondor”, „SanEkspres Dojčland”, „TUI Flaj Dojčland” i „Laudamošn”.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Aerodrom je bio izgrađen 1939. godine čime menja Aerodrom Biblingen. Godine 1945. Američko vazduhoplovstvo je preuzelo aerodrom i danas južnu stranu aerodroma koristi kao bazu za helikoptere. 1948. godine vlada Nemačke je preuzela kontrolu nad aerodromom.

Nakon Drugog svetskog rata poletno-sletna staza je bila produžena od 1.800 metara 1948, 2.250 metara 1961. i na kraju do 3.345 metara 1996. godine.

Originalni terminal iz 1938. godine je zamenjen novim 2004. godine. Danas postoje četiri terminala sa godišnjim kapacitetom od 12 miliona putnika.

Avio-kompanije i destinacije[uredi | uredi izvor]

Sledeće avio-kompanije koriste Aerodrom Štutgart (od aprila 2008)

Terminal 1[uredi | uredi izvor]

Terminal 1
Terminal 1

Terminal 2[uredi | uredi izvor]

  • Džermanvings (Ankara, Atina, Barselona, Bastija, Beograd-Nikola Tesla, Berlin-Šenefeld, Beč, Budimpešta, Bukurešt-Baneasa, Varšava, Drezden, Zagreb, Istanbul-Sabiha Gokčen, Katovice, Lisabon, London-Stansted, Madrid, Malta, Moskva-Vnukovo, Priština, Rim-Leonardo da Vinči, Solun, Split, Hamburg)

Terminal 3[uredi | uredi izvor]

Poletno-sletna staza
Delta er lajns Boing 767-300sleti na Aerodrom Štutgartu
  • Alitalija
  • Blu er (Arad, Bukurešt-Baneasa, Sibinj [počinje od 1. juna 2008.])
  • Delta er lajns (Atlanta)
  • erberlin (Alikante, Berlin-Tegel, Beč, Dizdeldorf, Palma de Majorka, Hamburg, Hurgada)
  • Er Frans (Pariz-Šarl de Gol)
  • Iks-El ervejz Nemačka (Fuertevemtura, Priština)
  • Jat ervejz (Beograd-Nikola Tesla)
  • Karpater (Temišvar)
  • KLM (Amsterdam)
  • Kondor (Ankara, Jerez de la Frontera, Lanzarote, Las Palma, Malaga, Palma de Majorka, Santa Kruz de la Palma, Tenerife-Jug, Faro, Fuerteventura, Funčal, Hurgada)
  • LTU Internašonal (Antalija, Varna, Iraklion, Katanija, Kerkira, Monastir, Palma de Majorka, Priština, Samos, Solun, Faro, Hurgada)
  • Olimpik erlajns (Atina, Solun)
  • Sajrus erlajns (Minster/Osnabrik)
  • TUIflaj (Agadir, Antalija, Araksos, Bari, Berlin-Tegel, Bilbao, Bodrum, Valencija, Venecija, Dalaman, Dubrovnik, Jerez de la Frontera, Kaligari, Katanija, Kerkira, Kos, Lajpcig/Hale, Lanzarote, Las Palma, Luksur, Mahon, Malaga, Mančester, Marakeč, Marsa Alam, Milano-Bergamo, Napulj, Olbia, Palermo, Palma de Majorka, Pisa, Porto, Rijeka, Rimini, Rodos, Stokholm-Arlnada, Silt [počinje od jula 2008.], Tenerife-Jug, Solun, Faro, Fuerteventure, Funčal, Hurgada, Čanija, Šarm el Šeih)
  • Tuniser (Đerba, Monastir)
  • Finer
  • Flajbe (Birmingem)
  • Hamburg internešenel (Bodrum, Kos, Priština)
  • ČSA (Prag)

Terminal 4[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]