Alonzo Čerč

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alonzo Čerč
Lični podaci
Datum rođenja(1903-06-14)14. jun 1903.
Mesto rođenjaVašington, SAD
Datum smrti11. avgust 1995.(1995-08-11) (92 god.)
Mesto smrtiHadson, Ohajo, SAD
ObrazovanjeUniverzitet Harvard, Univerzitet Prinston
Naučni rad
PoljeMatematika
InstitucijaUniverzitet u Prinstonu 1929–67
Univerzitet Kalifornije, Los Anđeles 1967–95
UčeniciK. Antoni Anderson
Piter Andruz
Džordž Alfred Barnard
Martin Dejvis
Leon Henkin
Dejvid Kaplan
Džon Džordž Kemeni
Stiven Klin
Majkl O. Rabin
Hartli Rodžers junior
Dž. Barkli Roser
Nejtan Samon
Dejna Skot
Rejmond Smaljan
Alan Tjuring

Alonzo Čerč (engl. Alonzo Church; Vašington, 14. jun 1903Hadson, Ohajo, 11. avgust 1995) je bio američki matematičar i logičar koji je bio zaslužan za neke od osnova teorije računarske tehnike. Rođen u Vašingtonu, dobio je bačelor diplomu na Univerzitetu u Prinstonu 1924. godine, gde je takođe doktorirao 1927. godine, pod mentorstvom Osvalda Veblena. Posle postdoktorskog staža u Getingenu, predavao je u Prinstonu od 1929. do 1967. godine, a na Univerzitetu u Kaliforniji, Los Anđeles od 1967. do 1990. godine.

Matematička dela[uredi | uredi izvor]

Čerč je najpoznatiji po sledećim dostignućima:

Lambda kalkulus pojavio se u njegovom poznatom radu iz 1936. godine koji je pokazao postojanje „problema neodlučivosti“. Ovaj rezultat je prethodio Tjuringovom poznatom radu o problemu zaustavljanja koji je takođe demonstrirao postojanje problema koji se ne može rešiti mehaničkim sredstvima. Čerč i Tjuring su onda pokazali da su lambda kalkulus i Tjuringova mašina korišćeni kod Tjuringovog problema zaustavljanja ekvivalentni u mogućnostima, a onda su prikazali razne alternativne „mehaničke procese izračunavanja“. Iz ovoga je usledila Čerč-Tjuringova teza.

Lambda kalkulus je uticao na dizajn Lisp programskog jezika i funkcionalnog programiranja uopšte. Čerč enkoding je nazvan u čast Čerča.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Čerč je umro 1995. godine i sahranjen je na groblju u Prinstonu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Izvori i spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]