Andreja Andrejević (slikar)
Andreja Andrejević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 25. februar 1906. |
Mesto rođenja | Berlin, Nemačko carstvo |
Datum smrti | 17. maj 1991.85 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SFR Jugoslavija |
Umetnički rad | |
Polje | Slikarstvo, ilustracija, grafika |
Andreja Andrejević (Berlin, 25. februar 1906 — Beograd, 17. maj 1991) bio je srpski grafičar, ilustrator i slikar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Andreja Andrejević bio je sin ksilografa Veljka Kuna i brat Đorđa Andrejevića Kuna. Primivši pravoslavlje (1923), porodica Kun je, po pretku Andrašu, prezime promenila u Andrejević. Posle školovanja u Beogradu, Andreja je pohađao Grafičku školu u Berlinu. Bavio se opremom knjiga i stručnih časopisa, ilustracijom i slikarstvom. U Beogradu je, od 1930. do nacionalizacije 1952. vodio svoju cinkografsku radnju „Ilustra". Zatim je radio kao tehnički urednik u „Mladom pokoljenju", sarađivao sa Vojnoistorijskim institutom i „Dečijom knjigom". Bio je jedan od osnivača ULUPUDS-a. Autor je likovnih rešenja dve poštanske marke (1945), nekoliko plakata i amblema edicija: „Biblioteka nobelovaca", „Zlatno kolo", „100 knjiga". Kao slikar pripadao je tokovima poetskog realizma i umerenog ekspresionizma. Uz vladanje crtežom i zanatom, te poznavanje anatomije, radio pikturalno zasićene, hromatski svedene mrtve prirode i portrete. Njegove radove čuvaju Narodni muzej (Cveće, 1940; Portret Milice Bošković, 1940; Portret Svetislava Boškovića, 1948) i Muzej primenjene umetnosti u Beogradu (Plakat za 1. maj 1949; Plakat Jugoslovenske i narodne armije, 1951).[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „ANDREJEVIĆ, Andreja | Srpska enciklopedija”. srpskaenciklopedija.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-27.