Arhiv
Arhiv (arhiva) je ustanova koja prikuplja, sortira, čuva, obrađuje i izdaje pisane, štampane, zvučne, filmske i digitalne dokumente državnih organa, društvenih organizacija, javnih institucija, javnih radnika, i značajnijih ličnosti i organizacija. Ovo se radi da bi se omogućila upotreba dokumentacije u istraživačke i druge svrhe. S obzirom na funkciju, arhivi mogu biti opšti i specijalni (posebne tematike). Pod pojmom arhiv ponekad se smatra i čuvanje dokumentacije za pojedinačne ili potrebe organizacija.
Arhiv je akumulacija istorijskih zapisa – u bilo kom mediju – ili fizički objekat u kome se nalaze.[1] Arhivi sadrže primarne izvorne dokumente koji su se akumulirali tokom života pojedinca ili organizacije i čuvaju se da bi pokazali funkciju te osobe ili organizacije. Profesionalni arhivisti i istoričari generalno shvataju arhive kao zapise koji su prirodno i nužno nastali kao proizvod redovnih pravnih, komercijalnih, administrativnih ili društvenih aktivnosti. Oni su metaforički definisani kao „sekrecije organizma“,[2] i razlikuju se od dokumenata koji su svesno napisani ili stvoreni da bi preneli određenu poruku potomstvu.
Uopšteno govoreći, arhivi se sastoje od zapisa koji su odabrani za trajno ili dugoročno čuvanje na osnovu njihove trajne kulturne, istorijske ili dokazne vrednosti. Arhivski zapisi su obično neobjavljeni i skoro uvek jedinstveni, za razliku od knjiga ili časopisa za koje veliko broj identičnih primeraka može postojati. To znači da se arhivi prilično razlikuju od biblioteka po svojoj funkciji i organizaciji, iako se arhivske zbirke često mogu naći u bibliotečkim zgradama.[3]
Lice koje radi u arhivima naziva se arhivar. Proučavanje i praksa organizovanja, čuvanja i omogućavanja pristupa informacijama i materijalima u arhivima naziva se arhivistika. Fizičko mesto skladištenja može se nazvati arhivom (uobičajenije u Ujedinjenom Kraljevstvu), arhivima (češće u Sjedinjenim Državama) ili repozitorijumom.[4][5]
Računarsku upotreba termina „arhiv“ ne treba mešati sa značenjem termina u evidenciji.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Engleska reč archive je izvedena iz francuske reči archives (množina), i zauzvrat od latinskih reči archīum ili archīvum,[6] romanizovanog oblika grčke reči ἀρχεῖον (arkheion). Grčki termin se prvobitno odnosio na dom ili stan arhonta, vladara ili glavnog sudije, u kome su se čuvali i tumačili važni zvanični državni dokumenti; odatle se njegovo značenje proširilo i obuhvatilo pojmove kao što su „gradska skupština“ i „javni zapisi“.[7] Koren grčke reči je ἀρχή (arkhē), što između ostalog znači „magistracija, kancelarija, vlada“,[8] i izvedena je od glagola ἄρχω (arkhō), što znači „početi, upravljati, vladati“ (takođe koren reči kao što su „anarhija“ i „monarhija“).[9]
Reč arhiv je prvi put posvedočena na engleskom početkom 17. veka, a reč archivist sredinom 18. veka, iako se u tim periodima oba termina obično koriste samo u kontekstu strane institucije i osoblja. Tek krajem 19. veka se počelo sa širokom primenom u domaćim kontekstima.[5][10]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Arhiv Srbije
- Arhiv Vojvodine
- Arhiv Jugoslavije
- Istorijski arhiv Beograda
- Stari srpski arhiv
- Istorijski arhiv u Novom Sadu
- Arhiv Republike Srpske
- Arhiv Narodne banke Srbije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Glossary of Library and Internet Terms”. University of South Dakota Library. Arhivirano iz originala 2009-03-10. g. Pristupljeno 30. 4. 2007.
- ^ Galbraith, V. H. (1948). Studies in the Public Records. London. str. 3.
- ^ „A Glossary of Archival and Records Terminology”. Society of American Archivists. Arhivirano iz originala 15. 6. 2013. g. Pristupljeno 7. 12. 2012.
- ^ „Glossary of Archival and Records Terminology”. Society of American Archivists. Arhivirano iz originala 22. 10. 2013. g. Pristupljeno 2013-10-21.
- ^ a b „archive, n.”. Oxford English Dictionary (3rd izd.). Oxford University Press. septembar 2005. (Potrebna je pretplata ili članska kartica javne biblioteke UK.)
- ^ archīum Arhivirano 24 septembar 2015 na sajtu Wayback Machine, Charlton T. Lewis, Charles Short, A Latin Dictionary, on Perseus
- ^ ἀρχεῖον Arhivirano 9 oktobar 2012 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
- ^ ἀρχή Arhivirano 6 jun 2011 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
- ^ ἄρχω Arhivirano 18 jun 2013 na sajtu Wayback Machine, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
- ^ Procter, Margaret (2010). „What's an 'archivist'? Some nineteenth-century perspectives”. Journal of the Society of Archivists. 31 (1): 15—27. S2CID 144006118. doi:10.1080/00379811003658476.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, strane 208 i 209.
- Bluh, Pamela; Hepfer, Cindy, ur. (2013). The institutional repository: benefits and challenges. Chicago: Association for Library Collections & Technical Services, American Library Association. ISBN 978-0838986615.
- Buehler, Marianne (2013). Demystifying the institutional repository for success. Oxford: Chandos Publishing. ISBN 9781843346739.
- Callicott, Burton B.; Scherer, David; Wesolek, Andrew, ur. (2015). Making institutional repositories work. West Layfayett: Purdue University Press. ISBN 9781557537263.
- Crow, Raym (2002). „The Case for Institutional Repositories: A SPARC Position Paper”. ARL (na jeziku: engleski) (223): 1—4.
- Lynch, Clifford. „Institutional Repositories: Essential Infrastructure for Scholarship in the Digital Age” (PDF). Association of Research Libraries. Pristupljeno 3. 1. 2022.
- Harnad, Steve; McGovern, Nancy (2009). „Topic 4: Institutional repository success is dependent upon mandates”. Bulletin of the American Society for Information Science and Technology (na jeziku: engleski). 35 (4): 27—31. ISSN 1550-8366. doi:10.1002/bult.2009.1720350410. hdl:2027.42/62145 . Arhivirano iz originala 08. 04. 2022. g. Pristupljeno 27. 03. 2022.
- Smith, Ina (2015). Open access infrastructure. UNESCO Publishing. str. 7. ISBN 978-92-3-100075-1.
- Smith, Ina (2015). Open access infrastructure. UNESCO Publishing. str. 20. ISBN 978-92-3-100075-1.
- Smith, Ina (2015). Open access infrastructure. UNESCO Publishing. str. 19. ISBN 978-92-3-100075-1.
- Callicott, Burton B.; Scherer, David; Wesolek, Andrew (2015). Making Institutional Repositories Work (na jeziku: engleski). Purdue University Press. str. 1. ISBN 978-1-61249-422-7.
- Mering, Margaret (2019-06-14). „Transforming the Quality of Metadata in Institutional Repositories”. The Serials Librarian. 76 (1-4): 79—82. ISSN 0361-526X. doi:10.1080/0361526X.2019.1540270 .
- „OAI-PMH Metadata Delivery for Catalogs and Institutional Repositories”. EBSCO Connect. 2018. Pristupljeno 2021-06-12.
- „OAI - DSpace 6.x Documentation - LYRASIS Wiki”. wiki.lyrasis.org. Pristupljeno 2021-06-12.
- Dhakal, Kerry (15. 4. 2019). „Unpaywall”. Journal of the Medical Library Association. 107 (2): 286—288. PMC 6466485 . doi:10.5195/jmla.2019.650.
- Knoth, Petr; Zdrahal, Zdenek (2012). „CORE: Three Access Levels to Underpin Open Access”. D-Lib Magazine. 18 (11/12). doi:10.1045/november2012-knoth .
- Blouin, Francis X.; Rosenberg, William G. (2011). Processing the Past: Contesting Authority in History and the Archives. Oxford University Press. ISBN 9780199964086.
- Burton, Antoinette, ur. (2005). Archive Stories: Facts, Fictions, and the Writing of History. Duke University Press. ISBN 9780822336884.
- Hill, Roscoe R. (1945). The National Archives of Latin America. Joint Committee on Latin American Studies. Harvard University Press. ISBN 9780674365384.
- Jenkinson, Hilary (1922). A Manual of Archive Administration. Economic and Social History of the World War. Clarendon Press.
- Jones, H. G. (1969). Records of a Nation: Their Management, Preservation, and Use. New York: Atheneum Books. ISBN 9781125127001. LCCN 69014373.
- Millar, Laura A. (2010). Archives: Principles and Practices. New York: Neal-Schurman Publishers. ISBN 9781555707262.
- Rhoads, James B. (1983). „The Role of Archives and Records Management in National Information Systems” (PDF). Paris: UNESCO: 21. Arhivirano iz originala (PDF) 2015-12-20. g. Pristupljeno 2014-10-11.
- Daston, Lorraine (2012). „The Sciences of the Archive”. Osiris. History of Science Society. 27 (1): 171. JSTOR 10.1086/667826. S2CID 144791480. doi:10.1086/667826. hdl:21.11116/0000-0003-659D-B .
- Taylor, Hugh A. (zima 1982). „The Collective Memory: Archives and Libraries As Heritage”. Archivaria (15): 128. Arhivirano iz originala (PDF) 2014-10-23. g. Pristupljeno 2014-09-29.
- Taylor, Hugh A. (zima 1982). „The Collective Memory: Archives and Libraries As Heritage”. Archivaria (15): 130. Arhivirano iz originala (PDF) 2014-10-23. g. Pristupljeno 2014-09-29.
- Cox, Richard J.; Wallace, David A., ur. (2002). Archives and the Public Good: Accountability and Records in Modern Society. Quorum Books. str. 37—38. ISBN 9781567204698. LCCN 2001057863.
- Report of the Committee, appointed to inquire into the State of the Ancient Public Records and Archives of the United States, March 27th, 1810. Washington D.C.: R. C. Weightman. 1810. str. 1.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- UNESKO arhive, preko 8000 svjetskih veza
- Šta krije bečki Rajhsarhiv („Politika“, 7. jul 2010.)
- International Council on Archives
- Archives Hub – search across descriptions of archives held in over 280 institutions across the UK
- InterPARES Project – international research project on the long-term preservation of authentic digital records
- Access to Archives (A2A) – the English strand of the UK archives network
- Online-Guide to Archives around the globe
- AIM25 – archives within the UK M25 area.
- British Cartoon Archive and the UK Philanthropy Archive associated with the University of Kent
- The Digital Archive of Literacy Narratives
- Banco di San Giorgio – Genova Italy: Archive (1407–1805): nearly 40,000 books catalogued with full description. www.giuseppefelloni.it
- Inter-university Consortium for Political and Social Research (ICPSR)
- United Nations Archives