Pređi na sadržaj

Atlantski savet Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Atlantski savet Srbije je neprofitna nevladina nestranačka organizacija osnovana 13. juna 2001. godine sa zadatkom da informiše i edukuje o organizaciji NATO. Atlantski savez Srbije je ogranak Asocijacije atlantskog sporazuma (ATA).

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Organizacije zvane Atlantski savet postoje u većini NATO-država i država uključenih u Partnerstvo za mir. Poznate ličnosti koje su dale doprinos ovoj organizaciji su: Ronald Regan, Majkl Dukakis, Zbignjev Bžežinski i bivši američki generali Kolin Pauel i Brent Skoukroft. Među osnivačima Saveta u Srbiji su afirmisane ličnosti iz oblasti diplomatije, biznisa, političke analitike, prava, novinarstva, marketinga, vojni i policijski analitičari, ljudi sa Univerziteta i istaknuti pojedinci iz drugih sfera javnog života. Osnivajući Savet, oni su pošli od uverenja da je glavni nacionalni interes Srbije njeno uključivanje u evroatlantske integracije. To je jedini način da se spreči dalja dezintegracija zemlje i da se normalizuju odnosi sa susedima i svetom. Vitalni nacionalni interes Srbije je da se trajno uspostave mir i stabilnost u regionu i da se na taj način stvore uslovi za ekonomski oporavak zemlje.[traži se izvor] .

Program[uredi | uredi izvor]

Atlantski savet Srbije (ASS) je nevladina i neprofitna organizacija koja je osnovana da bi ispunila dva osnovna cilja:

  • prvo, da u Srbiji promoviše evroatlantske ideje i podstiče aktivnosti na uključivanju spomenute zemlje u evroatlantske integracije i
  • drugo, da promoviše interese Srbije u evroatlantskoj zajednici i da, na taj način, trajno podržava spoljnopolitičku orijentaciju naše zemlje.

Atlantski Savet Srbije je član Asocijacije atlantskog ugovora (ATA), mreže nevladinih organizacije u čijem se članstvu nalazi 40 nacionalnih ATA organizacija. Osnovni ciljevi ATA se zasnivaju na Povelji Ujedinjenih nacija: članice ove asocijacije ističu svoju želju da žive u miru sa svim narodima i vladama, da štite slobodu i civilizacijske vrednosti svojih nacija koje su zasnovane na načelima demokratije, individualnih sloboda i vladavine prava, da teže unapređenju stabilnosti i blagostanja u evroatlantskoj oblasti, ali i da ujedine svoje narode kroz programe kolektivne odbrane i očuvanja mira i bezbednosti[1].

Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Atlantski savet Srbije se zalaže:[1]:

  • Za širenje evroatlantskih ideja i vrednosti, jer su one uslov za uključivanje Srbije u evroatlantske integracije. Srpskoj javnosti, ekonomskim i političkim subjektima, nevladinim organizacijama i građanima Srbije potrebno je izložiti prednosti tih integracija i približiti principe organizovanja, funkcionisanja i delovanja evroatlantskih struktura i institucija, posebno Saveta Evrope, OEBS-a, «Partnerstva za mir» i drugih organizacija i tela, jer je to bitan uslov uključivanja Srbije u porodicu evropskih naroda i država. ASS će razviti poseban program promocije evroatlantskih ideja i u njegovom sprovođenju će sarađivati sa svim proevropski orijentisanim organizacijama u zemlji i regionu, kao i sa medijima i istraživačkim institucijama.
  • Za razvijanje demokratije, civilnog društva, zaštite ljudskih prava i prava manjina, pravne države, za demokratsku kontrolu vojske i policije, jednom rečju, za usvajanje svih političkih, ekonomskih i vrednosnih standarda koji našu zemlju približavaju evropskoj zajednici naroda. To je složen proces u kome se neminovno menjaju institucije, društveni odnosi, politička shvatanja, strateška i taktička opredeljenja političkih subjekata, kao i svest ljudi, njihove vrednosne orijentacije i verovanja.
  • Savet se zalaže za uključivanje Srbije u postojeće odbrambene i bezbednosne sisteme u Evropi. Jedan od takvih sistema je «Partnerstvo za mir» - program saradnje 26 zemalja NATO i 20 zemalja u Evropi i Aziji, uključujući Rusku federaciju i Ukrajinu. Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje van te organizacije na ogromnom evroatlantskom prostoru koji stremi saradnji i integraciji. Jasno je koliko je to krupan problem sa stanovišta naših nacionalnih, bezbednosnih, političkih i ekonomskih interesa. Savet treba da radi i na približavanju Srbije NATO-u.
  • Uključivanje Srbije u «Partnerstvo za mir» i druge evropske bezbednosne integracije znači i temeljnu reformu sistema odbrane, redukciju vojnih efektiva, izlazak iz izolacionizma i uspostavljanje međunarodne vojne saradnje i razvijanje civilno-vojnih odnosa na savremenim demokratskim principima. To su ciljevi koje će Atlantski Savet Srbije trajno podržavati i afirmisati[1].

Moto Atlantskog saveta Srbije je slogan: EVROPA U SRBIJI - SRBIJA U EVROPI

Organizacija mladih[uredi | uredi izvor]

Organizacija mladih Atlantskog saveta Srbije osnovana je na inicijativu ASS kao njegov sastavni deo, radi širenja evroatlantskih ideja među mladom i akademskom populacijom. Organizacija na dobrovoljnoj osnovi okuplja mlade ljude koji prihvataju evroatlantske vrednosti i žele svojim radom da doprinesu priključenju Srbije u evroatlantske strukture.

Organizacija mladih učestvuje u ostvarivanju ciljeva i aktivnosti ASS, kroz Edukaciju i Projekte.

Edukacija se ostvaruje sprovođenjem različitih aktivnosti: predavanja, seminari, okrugli stolovi, tribine i konferencije. Te aktivnosti obuhvataju i kontakte sa medijima i prezentaciju materijala koji se odnose na ciljeve ASS.

Organizacija mladih ASS pored gore navedenog, aktivno učestvuje u radu i aktivnostima YATA (Youth Atlantic Treaty Association).

Učešćem na međunarodnim seminarima i konferencijama, uspostavljena je i saradnja sa srodnim organizacijama na međunarodnom nivou[traži se izvor].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б в Преузето са сајта Атлантског савета Србије, Програм и циљеви[мртва веза]

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]