Pređi na sadržaj

Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 1900 — skok udalj za muškarce

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Takmičenje u skoku udalj bilo je na programu atletskih disciplina na Olimpijskih igara 1900. u Parizu.

Kvalifikacije su održane 14. jula, a finale 15. jula, uz učešće dvanaest takmičara iz šest zemalja. U finale se plasiralo 5 prvoplasiranih u kvalifikacijama.

Zemlje učesnice[uredi | uredi izvor]

Rekordi pre početka takmičenja[uredi | uredi izvor]

Najbolji rezultat na svetu 7,50 * Majer Prinstajn Sjedinjene Američke Države Filadelfija, SAD 28. april 1900.
Olimpijski rekord 6,35 Eleri Klark Sjedinjene Američke Države Atina Grčka 7. april, 1896.
  • = nezvanično

Osvajači medalja[uredi | uredi izvor]

Zlato Srebro Bronza
Alvin Krenzlajn Sjedinjene Američke Države SAD Majer Prinstajn Sjedinjene Američke Države SAD Patrik Lihi  Velika Britanija

Novi rekordi posle završetka takmičenja[uredi | uredi izvor]

Olimpijski rekord 7,185 Alvin Krenzlajn Sjedinjene Američke Države SAD Pariz, Francuska 15. jul 1900.

Rezultati[uredi | uredi izvor]

Kvalifikacije[uredi | uredi izvor]

Svih dvanaest stakača udalj su se takmičili 14. jula u kvalifikacijama, a u finale se plasiralo pet najboljih. U kvalifikacijama je oboren i važeći olimpijski rekord.

Mesto Atletičar Rezultat
1 Majer Prinstajn Sjedinjene Američke Države SAD 7,175 m (OR)
2 Alvin Krenzlajn Sjedinjene Američke Države SAD 6,930 m
3 Albert Delanoa  Francuska 6,755 m
4 Vilijam Remington Sjedinjene Američke Države SAD 6,725 m
5 Patrik Lihi  Ujedinjeno Kraljevstvo 6,710 m
6 Džon Maklejn Sjedinjene Američke Države SAD 6,655 m
7 Tadijus Maklejn Sjedinjene Američke Države SAD 6,435 m
8 Valdemar Štefen Nemačko carstvo Nemačko carstvo 6,300 m
9 Erne Šubert Mađarska Mađarska 6,050 m
10 Đula Štraus Mađarska Mađarska 6,010 m
11 Tore Blom Švedska Švedska 5,770 m
12 Erik Leming Švedska Švedska 5,500 m

Finale[uredi | uredi izvor]

Finale je održano 15. jula u kojem su se takmičila petorica prvoplasiranih iz kvalifikacija. Prinstajn je poštovao dogovor između Krenclajna i njega da se ne takmiče u nedelju i nije se takmičio u finalu u nedelju 15. jula. Krenclajn, se takmičio i postigao rezultat bolji od Prinstejnovog olimpijskog rekorda u kvalifikacijama prvog dana i osvojio zlato. Prinstajnu je priznat rezultat iz kvalifikacija i zauzeo je drugo mesto. Delanoa nije skakao kao prvog dana i pao je na peto mesto.

Mesto Atletičar Rezultat Kvalifikacije
1 Alvin Krenzlajn Sjedinjene Američke Države SAD 7,185 m (OR) 6,930 m
2 Majer Prinstajn Sjedinjene Američke Države SAD NU 7,175 m
3 Patrik Lihi  Ujedinjeno Kraljevstvo 6,950 m 6,710 m
4 Vilijam Remington Sjedinjene Američke Države SAD 6,825 m 6,725 m
5 Alber Delanoa  Francuska nepoznato 6,755 m

NU = nije učestvovao

Bilans medalja[uredi | uredi izvor]

Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1 Sjedinjene Američke Države SAD 1 1 0 2
1  Ujedinjeno Kraljevstvo 0 0 1 1
Ukupno (2) 3 0 0 3

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Igre u Parizu obeležili su brojni protesti američkih sportista, kojima iz verskih razloga, nije odgovaralo što se takmičenja održavaju u nedelju. U istoriji olimpizma ostao je, tim povodom, zabeležen sukob američkih atletičara Alvina Krenzlajna i Majera Prinstajna, koji su se nakon osvajanja prva dva mesta u kvalifikacijama skoka udalj, dogovorili da ne nastupe u finalu, zato što je bilo zakazano za nedelju.

Krezclajn je, međutim, prekršio dogovor, izašao na skakalište i za jedan santimetar nadmašio Prinstajnov rezultat iz kvalifikacija i osvojio zlatnu medalju. Ljut zato što je Krenzlajn prekršio dogovor Prinstajn je na ceremoniji dodele medalja napao svog rivala i udario ga šakom u glavu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]