Pređi na sadržaj

Austenit

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lična karta:
  • Ime: čelik
  • Datum rođenja: početak 1. veka p. n. e.
  • Godišnja proizvodnja: 1,13 milijardi tona (u 2005. godini)
Fizičko-hemijske osobine:
Alotropske modifikacije železa:
Mikrokonstituenti u čeliku i gvožđu:

Austenit (po engl. Sir William Chandler Roberts-Austen 1843-1902) je intersticijski čvrsti rastvor ugljenika u površinski centriranoj kubnoj rešetki železa, (POVCK) (engl. face-centred cubic - FCC). Nastaje peritektičkom reakcijom: L+δ→γ.

Struktura i svojstva

[uredi | uredi izvor]
Alotropi gvožđa; alfa gvožđe i gama gvožđe

Austenit kristališe u površinski centriranoj kubnoj rešetki, i poseduje maksimalnu rastvorljivost ugljenika do 2.14 masenih procenata (zavisno od literature maksimalna rastvorljivost ugljenika varira od 2 do 2,14 masenih procenata). Mikrostrukturno Austenit poseduje relativno nisku tvrdoću i nemagnetičan je. Vrste čelika koje poseduju austenitnu mikrostrukturu na sobnoj temperaturi su Nerđajući čelici.

Legirajući elementi koji favorizuju stvaranje austenita

[uredi | uredi izvor]

Legirajući elementi koji stabilizuju austenitnu modifikaciju poređani prema svom uticaju su: nikl (Ni), ugljenik (C), kobalt (Co), mangan (Mn) i azot (N). Kod čelika kod kojih je utucaj legirajućih elemenata koji favorizuju stabilizaciju austenita umanjen prisustvom elemenata koji favorizuju stvaranje ferita dolazi od raspada austenita na oko 723°C u peritektičkoj reakciji.

Pogledaj

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]

Literatura:

[uredi | uredi izvor]
  • H. Schuman, H. Oettel, "Metallografie", WILEY-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, 2005