Bast
Bast napisano hijeroglifima | ||||
|
Bast (Bastet, Baset, Ubasti ili Pasht) je staroegipatska boginja-mačka, solarno božanstvo i boginja rata. Bila je poštovana za vreme Druge dinastije. Sedište kulta bilo je u Per Bastu (grčki Bubastis), koji je dobio ime po boginji Bast. U početku je smatrana zaštitnicom Donjeg Egipta i prikazivana kao lavica. Smatrana je čuvarom faraona i najvišeg muškog božanstva — Ra.
Tokom kasnijih dinastija, sveštenici Amuna nazvali su je Bastet, a njena uloga se vremenom umanjivala, jer je ulogu boginje rata preuzimala Sekhmet, takođe boginja lavica.
U grčkoj mitologiji Bast je poznata kao Aelurus (grč. mačka) i njenu ulogu solarnog božanstva su promenili, tako da je postala boginja Meseca. Grci su poistovetili Bast sa boginjom Artemidom, smatrali su je Horusovom sestrom, a kasnije kćerkom Ozirisa i Izide.
Prikaz[uredi | uredi izvor]
Bast je solarno božanstvo i boginja rata. U početku prikazana je kao lavica zaštitnica Donjeg Egipta. Tokom Srednjeg Carstva prikazuje se kao mačka, a tokom Novog kao žena sa glavom mačke, koja nosi korpu ili kutiju, kao i sistru i egidu ukrašenu lavljom glavom.
Bila je zaštitnica faraona i Ra, što joj je donelo ime »žena vatra« i »oko Ra«.
Istorija i veze sa drugim bogovima[uredi | uredi izvor]
Mačke su bile izuzetno poštovane životinje u Starom Egiptu, često su bile ukrašavane nakitom i jele su zajedno sa ljudima, ponekad iz istog tanjira. Bast je bila boginja mačaka, predstavljena u hramovima u kojima su mačke mumificirane i sahranjivane. U hramu Bast u Per Bastu otkriveno je više od 300.000 mumificiranih mačaka.
Tokom Novog Carstva kada je Maahes, numibijsko božanstvo postalo deo egipatske mitologije, u Donjem Egiptu je Bast preuzela ulogu njegove majke, dok je u Gornjem tu ulogu nosila Sekhmet.
Bast je bila ćerka Amon Ra, bila je u vezi sa boginjom kobrom Vadžet Donjeg Egipta, slično kao Nekhmet i Sekhmet u Gornjem Egiptu.
Bast je vremenom postala i boginja parfema i dobila nadimak zaštitnice mirisa. Kada je Anubis postao bog balsamovanja, Bast je kao boginja masti, smatranja njegovom ženom. Best je smatrana i Anubisovom majkom, dok ovo verovanje nije promenjeno i Anubis je postao Nefertitin sin.
Budući da domaće mačke imaju nežan i zaštitnički odnos prema potomcima, Bast se smatrala dobrom majkom i prikazivana je u društvo velikog broja mačića. Žene koje su želele decu ponekad su nosile privezak koji je prikazivao boginju sa mačićima, čiji je broj predstavljao broj dece koji je žena želela.