Berberska obala

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa holandskog kartografa Jana Janssona iz 17. veka koja prikazuje Berbersku obalu, ovde „Barbaria“

Izraz Berberska obala, Barbarija ili Berberija (eng. Barbery Coast / Barbary; šp. costa berberisca / Berbería; fr. Côte des Barbaresques) se u evropskim jezicima od 16. do početka 19. veka koristilo za označavanje priobalnih predela severne Afrike,[1] tačnije današnjih država Maroka, Alžira, Tunisa i Libije. Obala se tako nazivala zbog ondašnjih starosedelaca, Berbera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Eks-voto slika pomorske bitke između turskog broda iz Alžira (ispred) i broda Malteškog reda u podnožju grada Langona u Bretanji, 1719.

Berberija nije uvek bila jedinstven politički entitet. Od 16. veka nadalje, bila je podeljena na nekoliko političkih entiteta, naime Alžirski region, Tunis i Tripolitaniju ( Tripoli ). Neki od važnih vladara i sitnih velmoža u periodu berberskog gusarenja bili su alžirski paša ili dahija, i tuniski i tripolitanski begovi [2]

Otkupljivanje hrišćanskih zarobljenika u berberskim državama.

Prvu vojnu operaciju na kopnu od strane Sjedinjenih Država izveli su američki marinci i Američka mornarica u bici kod Derne kod Tripolija, primorskom gradu koji se danas nalazi u istočnoj Libiji, aprila 1805. godine. To je bio deo napora da se unište svi berberski gusari, da se oslobode oteti američki robovi i okončaju gusarenje između zaraćenih plemena berberskih zemalja, koje su i same bile države Osmanskog carstva . Prvi stih Himne marinaca odnosi se na ovu akciju: „Od Montezuminih dvorana do obala Tripolija... " (From the halls of Montezuma to the shores of Tripoli...) To je bio prvi put da su američki marinci učestvovali u ofanzivnim akcijama van Sjedinjenih Država.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 132. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ Chisholm, Hugh, ur. (1911). „Barbary Pirates”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 3 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 383—384. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]