Bitka kod Megida (1469. p. n. e.)
 |
| Bitka kod Megida | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Mapa teritorije | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljene strane | |||||||||
| Egipat | Kraljevstvo Hanan | ||||||||
| Komandanti i vođe | |||||||||
| Tutmos III | Savezništvo kraljevstva Kadeš i Hanan | ||||||||
| Jačina | |||||||||
| 10.000 pešadije | Pretpostavlja se nešto manja nego egipatske snage | ||||||||
Bitka kod Megida 1469. p. n. e. je najstarija zabilježena bitka za koju istorija zna, ali i prva o kojoj su sačuvani vjerodostojni podaci o strategiji i taktici u velikom Amonovom hramu u Karnaku.
Uzrok bitke[uredi | uredi izvor]
Glavni povod, ili jedan od glavnih povoda ove bitke je pobuna Hananaca protiv egipatske vlasti u Siriji i Palestini. U toku širenja Egipta, započetom sa XVIII. dinastijom, egipatski faraon Tutmos III upadao je više puta u Aziju, s ciljem stvaranja uslova za kasniju vladavinu zemljama od Eufrata do feničkih luka. Sa tim ciljem, ali i s ciljem osiguravanja pomorskog trgovačkog pravca je i krenuo iz pograničnog egipatskog grada Tela (Thel) kroz pustinju i preko planine Karmel, do grada Megida, koji je u to, drevno vreme, bio od velikog značaja zbog trgovačke linije koja je išla iz Egipta u Mesopotamiju, poznata kao Via Maris, i tamo se sukobio s udruženim snagama područja zvanog Hanan. U spisima se, vezano za ovu bitku pojavljuje i prva kritika vojne taktike, jer je neki hroničar zapisao da su Egipćani mogli odmah, zbog svoje premoći, zauzeti i grad, da se nisu odali pljački.
Bitka[uredi | uredi izvor]
Na svom prvom pohodu, oko 1469. p. n. e. Tutmos III je posle prodiranja duž palestinskog priobalnog dela, je stigao južno od Arune. Za vreme njegovog napredovanja, kadeški knez je ušao u grad Megida, a postavio je i svoju vojsku kod grada Tanaha, očekujući da će Tutmos III doći iz pravca Dothaim - Tanah - glavnim putem koji je vodio iz primorske nizine u dolinu Kisona, ili šire, iz Egipta u dolinu Eufrata. Zajedno sa njim su se okupili mnogobrojni mali vladari Sirije i Palestine. Tutmos III je. potpuno suprotno savetima i predlozima svojih generala i vojnih stručnjaka, krenuo težim pravcem i time iznenadio svog neprijatelja. On je, uskim putem iz pravca Vadi Araha krenuo ka Magidi, zanemarivši opasnost koju je predstavljalo izduživanje kolone čije je čelo moglo naići na protivnika dok bi začelje bilo još daleko u pozadini. Tutmos III je smanjivao ovaj rizik uputivši hitno prethodnicu od bojnih kola, sa druge strane planine, da bi osigurala prolaz glavnine svoje vojske.
Do bitke je došlo sledećeg dana, i ne može se utvrditi da li je iznenađeni kadeški knez stigao da okrene front i da se na vreme pripremi za bitku, ali, ako je to i učinio, nije mu ni to mnogo pomoglo, jer su Egipćani krenuli u napad i manevrom levog krila vojske postigli potpunu pobedu. Tom prilikom su zaplenili oko 924 bojnih kola i 200 oklopnika. Tutmos III je već tada mogao da zauzme utvrđeni Megido, ali je egipatska vojska krenula u pljačku, pa je Megida pala tek posle nekoliko dana kraće opsade.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Savremeni opis bitke kod Megida iz 1469. p. n. e. (jezik: engleski)
| Normativna kontrola: Državne |
|---|
