Bodegraj

Koordinate: 45° 16′ 05″ S; 17° 10′ 47″ I / 45.267945° S; 17.179747° I / 45.267945; 17.179747
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bodegraj
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaBrodsko-posavska
OpštinaOkučani
OblastZapadna Slavonija
Stanovništvo
 — 2011.Pad 392
Geografske karakteristike
Koordinate45° 16′ 05″ S; 17° 10′ 47″ I / 45.267945° S; 17.179747° I / 45.267945; 17.179747
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina108 m
Bodegraj na karti Hrvatske
Bodegraj
Bodegraj
Bodegraj na karti Hrvatske
Bodegraj na karti Brodsko-posavske županije
Bodegraj
Bodegraj
Bodegraj na karti Brodsko-posavske županije
Ostali podaci
Poštanski broj35430 Okučani
Pozivni broj+385 35
Registarska oznakaNG

Bodegraj (do 1991. Bodegraji) je naseljeno mjesto u Zapadnoj Slavoniji. Pripada opštini Okučani, u Brodsko-posavskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Bodegraj se nalazi 1,5 km zapadno od Okučana.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U mesnoj pravoslavnoj crkvi do leta 1858. godine završili su uspešno svoj posao, akademski ikonorezac (bildhauer) Adolf Nađ i akademski živopisac Pavel Čortanović. Ktitori te nove slavonske crkve bili su Luka Popović i Jovan Milikšić. Bilo je to za vreme protoprezvitera pop Jovana Milanovića, kapelana Maksima Milanovića i učitelja Đorđa Jagličića.[1] Pravoslavni hram u Bodegaju su zapalile hrvatske ustaše decembra 1941. godine.[2]

Teodor Živković rodom iz Bodegraja, bio je učitelj u kneževini Srbiji, u Čačku 14 godina, do 1841. godine. Iz Bodegraja potiče (rođ. 1864) dr Nikola Ogorelica sudija, promovisan za doktora prava u Gracu.[3]

Popisano je u Bodegraju 1865. godine 737 stanovnika. Po crkvenom popisu tu je 700 duša u pravoslavnoj parohiji šestog platnog razreda.[4]

Naselje se 1885. godine nalazilo u Novo-gradiškom izbornom srezu za crkveno-narodni sabor u Karlovcima. Tu je popisano tada 800 pravoslavnih Srba.[5]

U mesnoj osnovnoj školi tražen je 1885. godine učitelj koji ima obavezu da poji u crkvi. Postavljen je tu 1884. godine za učitelja Gavro Kokotović.[6]

Jedan pretplatnik iz mesta je (1839) uzimao Pavlovićev "Srpski narodni list".[7] Vukovu knjigu srpskih narodnih pripovedaka naručio je 1870. godine paroh, pop Maksim Milanović.[8] Pop Maksa je paroh 1902. godine sa preko 40 godina službe.

Bodegraj se od raspada Jugoslavije do maja 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije naselje se nalazilo u sastavu bivše opštine Nova Gradiška.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Bodegraj je imalo 392 stanovnika.[9]

Nacionalnost[10] 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 94 516 510 628 671
Hrvati 395 17 15 38 39
Jugosloveni 13 50 39
ostali i nepoznato 17 16 17 3
Ukupno 506 562 575 722 713
Demografija[10]
Godina Stanovnika
1961. 713
1971. 722
1981. 575
1991. 562
2001. 506
2011. 392

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Bodegraj je imalo 562 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
516 91,81%
Hrvati
  
17 3,02%
Jugosloveni
  
13 2,31%
neopredeljeni
  
10 1,77%
nepoznato
  
6 1,06%
ukupno: 562

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1858. godine
  2. ^ Veljko Đurić: "Ustaše i Pravoslavlje", Beograd 1989.
  3. ^ "Arhiv za pravne i društvene nauke", Beograd 1931.
  4. ^ "Serbski letopis", Novi Sad 1866.
  5. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  6. ^ "Školski list", Sombor 1884.
  7. ^ "Srbski narodni list", Budim 1839. godine
  8. ^ Vuk St. Karadžić: "Srpske narodne pripovetke", Beč 1870. godine
  9. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 26. 4. 2013. 
  10. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]