Pređi na sadržaj

Vasilije Živanović–Trašević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vasilije Živanović-Trašević
Lični podaci
Datum rođenja1837.
Mesto rođenjaGoračići, Kneževina Srbija
Datum smrti1864.(1864-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (26/27 god.)
Mesto smrtiGoračići, Kneževina Srbija
Umetnički rad
PoljeKlesarstvo
PravacKamenorezaštvo zapadne Srbije

Vasilije Živanović−Trašević (1837−1864) bio je dragačevski kamenorezac iz Goračića. Živeo je kratko, ali je iza sebe ostavio značajno klesarsko delo.[1]

Život[uredi | uredi izvor]

Spomenik Milovanu Jelušiću (†1863) na Ilića-Jovičića groblju u Grabu
Spomenik Milovanu Jelušiću (†1863) na Ilića-Jovičića groblju u Grabu

O životu ovog kamenoresca malo se zna. Ne zna se ni gde se opismenio. Moguće da je klesarsko umeće učio kod znamenitog Radosava Čikiriza (1823-1864) iz Rtiju.

Umro je mlad, „čemeran i zaboravljen” od potomaka, u 27. godini.[2][a]

Delo[uredi | uredi izvor]

Klesario je po selima Dragačeva, oko Čačka, pa sve do Kraljeva i šire. Bio je vrstan kamenorezac, prepoznatljiv po majstorskim urezima hrišćanskih simbola, ornamenata i epitafa čitko ispisanih predvukovskim slovima.[1]

Spomenike je izrađivao u obliku stubova od peščara. Ugledao se na Radosava Čikiriza, ali je u ponečemu nadmašio svog učitelja, naročito dopojasnim figurama pokojnika koje uz „opominjuću začuđenost” zrače snagom. Posebno upečatljivo oblikovao je ruke - levica spuštena niz telo, a desna u rečitom gestu položena na grudi. Ponekad je u njoj raskriljena knjižica na kojoj je uklesano „rodimo se da mremo, a mremo da večno živimo”.

Ispod figura pokojnika prikazani su predmeti koji bliže određuju njegovo zanimanje. Zanimljivo da je jedini od dragačevskih kamenorezaca na dva spomenika uklesao ralo (Samaila, Gornja Kravarica).

Delovi spomenika (figura pokojnika, natpis) bili su bojeni živim bojama. U dubljim urezima još su ponegde prisutni tragovi prvobitne polihromije.

Sledbenici[uredi | uredi izvor]

Činjenica da su se na njegov rad ugledali neki potonji kamenoresci, pogotovo Gajo Jovanović iz Oplanića (1839-1880), najrečitije svedoči o inspirativnosti njegovog dela.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Epitafi[uredi | uredi izvor]

Spomenik Živanu Đorđeviću-Traševiću (†1842) (Goračići – Zimonjića groblje)

Ovde počiva rab: boži
ŽIVAN : ĐORĐE[VIĆ]
inače TRAŠEVIĆ :
žitel gorački
poživi 38. g.
umre 26 avgus[ta] 1842 g.
bil[eg] : ovaj udar[i] :
sin ego mili vasilie[b]


Spomenik Joksimu Broćiću (†1861) (Guča) [v]

Ovde počiva rab Božii =
IOKSIM broćić
bivšii primiritelnog Suda
obštine gučke presedatel
a poživi 65. g. a
prestavise 20-og febr. 1861 : god.
spomen ovai spodiže ego sin milia
Radio Vasilije Živanović[3]


Spomenik Stevanu Baraliću (†1861) (Donja Kravarica, Crkvine)

Ovde počiva rab boži
STEVAN baralić
Žitel kravarički
poživi 46 g :
umre 9. apr. 1861 g :
Bileg ovai udari
suprug[a] stanija
i sinov[ac] mijailo ego
pisa i rez : Vasil[ije] Živanović
iz gor[ačića][3]


Spomenik Milovanu Jelušiću (†1863) (Grab, Ilića-Jovičića groblje)

Ovde počiva rab Božii
MILOVAN ELUŠIĆ
Bivši glavni trgovac :
i marvenokupac : dragačevski
poživio 40 : god :
i prestavi [se]
u blažen[u] : večnos[t] :
12 mar[ta] 1863. g:
Ovai bileg spodiž[e]
žalosn[i] otac Milić ego
Pisa Vasilije Trašević
iz Gorači[ća][3]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sahranjen je na Zimonjića groblju u Goračićima. Spomenik mu nije sačuvan.
  2. ^ Nadgrobnik koji je izradio svom ocu.
  3. ^ Sada u Lapidarijumu u Guči.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Marinković, Radovan M; Marinković, Zoran (2015). Vekovanja Goračića, Guberevaca i Živice. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-15-1. 
  2. ^ Marinković, Radovan M (1985). Dragačevski zanati i zanimanja. Čačak: Litopapir. 
  3. ^ a b v Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Marinković, Radovan M (1985). Dragačevski zanati i zanimanja. Čačak: Litopapir. 
  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Marinković, Radovan M; Marinković, Zoran (2015). Vekovanja Goračića, Guberevaca i Živice. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-15-1. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  • Marinković, Radovan M.; Marinković, Zoran (2017). Kameni pamćenici Goračića : [epitafi na spomenicima]. Guča: Guča : Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-28-1. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka : o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (2, dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2.