Veliki ponedeljak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki ponedeljak (grč. Μεγάλη Δευτέρα), ponedeljak Strasne (Stradalne) sedmice; posvećen je poslednjim događajima iz zemaljskog života Gospoda Isusa Hrista, koji je predskazan u životu stradalnog Josifa, sina starozavetnog patrijarha Jakova. Poput Josifa, koga su braća iz zavisti bacila u jamu, a zatim ga prodala da bi on kasnije vladao Egiptom, i Spasitelj je predat u ruke grešnika, osuđen, raspet i sahranjen, a posle Svoga Vaskrsenja vlada svetom.

Pored uspomene na Josifa, starozavetnog stradalnika, služba ovoga dana posvećena je i prokletstvu smokve koju je Spasitelj zbog njene neplodnosti osudio da se osuši (Mt 21,17-22; Mk 11,19-26), a ona je slika jevrejske sinagoge koja je Spasitelja predala na smrt. Tri pesme ο celomudrenom Josifu, praobrazu Gospoda Isusa Hrista, za službu ovoga dana napisao je Roman Slatkopevac, a ostale pesme Sv. Andrej Kritski, Sv. Jovan Damaskin i Kosma Majumski.

Način proslavljanja[uredi | uredi izvor]

Na ovaj dan, služe se velikoposni časovi: treći, šesti i deveti sa izobraziteljnom, a onda sledi Liturgija pređeosvećenih darova. Treći i šesti čas imaju katizmu, poju se tropari časova, kondak Trioda i na kraju svakog časa, kao i obično u postu, čine se veliki pokloni sa molitvom prepodobnog Jefrema Sirina. Na Liturgiji pređeosvećenih darova, čita se samo Jevanđelje, bez apostola i prokimena. Kod kuće, dan se inače provodi u miru i molitvama. Rade se samo najnužniji poslovi. Ništa se ne proslavlja i izbegavaju se sva veselja. Dan protiče u iščekivanju događaja koji su konačno ostvarenje Gospodnjeg plana za spasenje čoveka[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pravoslavlje: Veliki ponedeljak, pristup 13.5.2013

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]