Viden (Beč)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
IV bečki okrug
Grb Karta
Ime: Viden
Površina: 1,80 km²
Stanovništvo: 28.354 (popis 2001)
Gustina stanovništva: 15752,2 stanovnika po km²
Poštanski broj: 1040
Adresa
administracije okruga:
Favoritenstraße 18
1040 Wien
Veb strana: www.wien.gv.at/wieden
Imejl-adresa: post@b04.magwien.gv.at
Politika
Načelnik okruga: Leopold Plaš (SPÖ)
Zastupništvo okruga
(40 mandata)
ÖVP 7, SPÖ 13, zeleni 11

FPÖ 6, NEOS 3

Viden (njemački Wieden) je 4. bečki okrug.

Koordinate okruga: 48° 11' 22" Sgš 16° 21' 42" Igd

Istorija[uredi | uredi izvor]

Viden se prvi put spominje 1137. godine, pa zbog toga važi kao najstarije predgrađe ili naselje današnjeg Beča. Mjesto starijeg uzima mu jedino Inere štat, ali se on računa kao sam centar Beča i ono šta je od uvijek činilo Beč, a ne predgrađe. Računa se da je glavna ulica Videna starija i od samog naselja. Pod Ferdinandom II u Videnu je sagrađena careva ljetnja rezidencija, a u budućnosti je bivala stalno proširivana i dograđivana, sve do vremena Marije Terezije koja je odlučila da ovu rezidenciju više ne koristi, pa ju je stoga prodala Jezuitima.

Početkom 18. vijeka počeo je razvitak i pružanje Videna prema gradu. U tom periodu izgrađene su mnoge plemićke palače.

Na području današnjeg Videna postojala su i dva manja predgrađa, Hungelbrun i Šaumburgergrund, koji je osnovan tek 1813. godine.

Ova tri mjesta su 1850. godine pod imenom Viden pripojeni bečkoj opštini kao 4. bečki okrug. 1850. godina je godina u kojoj je većina današnjih okruga pripojena Beču, kao njegov sastavni dio. Međutim zbog loše privredne situacije i socijalnih razlika 5. okrug (Margareten), je izdvojen iz Beča, a tada je obuhvatao i teritoriju koja danas pripada 10. okrugu, Favoritenu.

U vrijeme osnivanja Videna izgrađen je veliki broj stambenih objekata. Tu se takođe nalazi poznata videnska „Frajhaus“, koja je sagrađena oko 1700. godine, a predstavljala je tada najveću kuću za izdavanje u Beču. Korištena je sve do 1970. godine. U godinama okupacije Austrije (1945. do 1955) Viden je bio dio sovjetskog sektora Beča.

Politika[uredi | uredi izvor]

Uprava okruga[uredi | uredi izvor]

"Frajhaus“ na Našmarktu (1916)
Načelnik okruga od 1945.
Herbert Priks (nepoznato) 4/1945-5/1945
Gorfrid Albreht (SPÖ) 5/1945-1946
Franc Šteger (ÖVP) 1946-1952
Franc Ramel (ÖVP) 1952-1969
Herbert Valkersdorfer (ÖVP) 1969-1973
Herta Hajder (ÖVP) 1973-1987
Karl Langhajmer (ÖVP) 1987-1997
Suzane Emerling (ÖVP) 1997-2001
Suzane Rajhard (ÖVP) 2001-2015
Leopold Plaš (SPÖ) 2015-

Grb[uredi | uredi izvor]

Grb okruga Viden sastoji se od tri grba koji pripadaju nekadašnjim bečkim predgrađima, koja su svojom cijelom površinom ili samo djelimično ležala na Videnu. Lijevi, gornji grb pripada dijelu 4. bečkog okruga Videnu i prikazuje vrbino drvo na zelenoj površini. Ovaj grb je nastao kao pogrešna interpretacija riječi vrba (Weide) po kojoj se smatralo da je Viden dobio ime. Viden je dobio ime po crkvenom pojmu „Vidum“. Desni gornji grb predstavlja grb dijela nazvanog Šaumburgergrund. Na grbu je prikazan Štefansdom oko kojeg je položena štaremberska grofska kruna. Kruna stoji zbog odbrane Beča (1683) koju je vodio Ernst Ridiger fon Štaremberg, u čijem je posjedu bila i videnska „Frajhaus“. Donji dio videnskog grba prikazuje grb koji pripada predgrađu Hungelbrun, čiji samo jedan mali dio danas leži u 4. bečkom okrugu. Grb prikazuje jedan bunar iznad koga lebdi sveti Leopold, zaštitnik Donje Austrije. Pored stoje sveti Simon Petar i sveti Florijan, kome je ujedno posvećena i crkva u Maclajnsdorfu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

4. okrug leži južno od Iner štata, a njegov južni dio je ograničen bečkim girtlom (Wiener Gürtel Straße).

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Ovdje se nalazi ogranak vidnerske gimnazije koja ima za cilj usmjeravanje nadarenih (Sir-Karl-Poper škola), poznata Nobel gimnazija (Terezijanum), a tu je i Tehnički univerzitet Beč.

Ličnosti[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]