Википедија:Potrebni članci/Strip

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stripovi[uredi | uredi izvor]

Japanske mange[uredi | uredi izvor]

Biografije[uredi | uredi izvor]

Biografije strip likova[uredi | uredi izvor]

Biografije srpskih crtača[uredi | uredi izvor]

Biografije srpskih scenarista stripa[uredi | uredi izvor]

Biografije srpskih publicista stripa[uredi | uredi izvor]

Istorija stripa[uredi | uredi izvor]

Ređanje slika organizovanih unaratimnim sekvencama,sa ili bez teksta,nije bilo nepoznato ni u strarom veku(egipatske slike,Trajanov stub),ni u srednjem veku(,,tapiserija,, iz Bajea.

Osnivači[uredi | uredi izvor]

,,Otac stripa" je Švajcarac Rudolf Tepfer (1799-1846),čije su ,,štamapne priče,, , koje je Gete obožavao,objavljene u albumu počev od 1833. (Priča o Žabou).Bio je i prvi teoretičar ovog žanra,čiju je osobenost definisao 1845. ,,Crteži bez teksta nemaju jasno značenje;tekst bez crteža ne zunači ništa".Dok Tepfer i njegovi Evropski sledbenici (poput Francuza Kristofa) sastavljaju tekst ispod slike,američki crtači,posle Zellonj Kid (1896) Ričarda Autkolta (1863-1928),pronalze ,,filakte" srednjeg veka i engleskih rikaturista sa početka 19. veka i smeštaju reči svojih likova u balone(,,mehuriće").Smeo postupak ,jer daje prednost dijalozima u odnosu na naretivni tekst.

Moderni strip[uredi | uredi izvor]

U Francuskoj je Artem Fajar prvi predložio novine koje su gotovo u potpunosti činile priče u slici (,"Ilustrovana mladost" 1903. i "Lepe slike" (1904). Ovu ideju preuzeli su mnogi izdavači: godine 1905, Gotje Langero počinje da izdaje ,"Suzetinu nedelju" , sa ,,Bekasanom" a 1908. Ofenštat objavljuje ,,Veličanstvenog sa Ugursuzima". Uprkos pojavi prvih remek dela ovog žanra u SAD-u , poput ,,Mali Nemo" (1905) Vinzora Mek Keja (1867-1934), oniričnih serija posebno inspirisanih "ovom umetnošću", i ,"Crazy Cat" (1913) Džordža Herimana (1880-1944), stripovi sa životinjama, apsurdnog humora, francuski stripovi-na koje utiče tradicija Epinalovih slika-zadržavaju tekst ispod slike. Serije se ,,mehurima,, nameću se tek posle uspeha ,,Ziga i Buever" (1925) i, naročito ,,Mikijevih novina", (1934), čiji direktor, Pol Vinkler, uvozi američke avanturističke stripove, kakav je

"