Pređi na sadržaj

Visoka tehnička škola strukovnih studija Novi Beograd

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Visoka tehnička škola strukovnih studija Novi Beograd
Tipdržavna
Osnivanje10. septembar 1974.
LokacijaBeograd,  Srbija
Veb-sajtwww.visokatehnicka.edu.rs

Visoka tehnička škola strukovnih studija „Novi Beograd“ je osnovana 1974. godine odlukom Vlade SR Srbije.

Osnovne informacije[uredi | uredi izvor]

Državna škola osnovana 1974. godine. Obrazuje stručnjake, u oblasti proizvodnje zasnovane na novim tehnologijama, kao i savremenog inženjeringa i menadžmenta.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Iza Visoke tehničke škole strukovnih studija Novi Beograd stoji više decenijsko iskustvo. Osnovano je na inicijativu tada velikog metalskog kompleksa Beograda („Industrija mašina i traktora“, “Fabrika odlivaka i modela“, „Industrija motora Rakovica“, „Brodogradilišta“, „ Industrija precizne mehanike“, “Jugofund“, „Kron“...).

Ispunjenost za rad utvrđena je Rešenjem broj 022-144/74-04, od 10. septembra 1974. godine, koje je po tada važećim propisima, doneo Republički sekretarijat za obrazovanje i kulturu.

Visoka tehnička škola je počela sa radom u okviru tadašnjeg Radničkog univerziteta „Novi Beograd“ pod nazivom Viša metalska škola.

Prateći sve tokove reformisanja obrazovanja Radnički univerzitet „Novi Beograd“ prerastao je u Politehničku akademiju a Viša metalska škola u Višu tehničku školu, koja je u njenom okrilju delovala sve do početka 2006. godine.

Školski prostor i oprema[uredi | uredi izvor]

Rad Visoke tehničke škole strukovnih studija Novi Beograd odvija se u prostoru koji joj je pripao nakon deobnog bilansa u Politehničkoj akademiji (preko 1600 m2).

Osnovne studije[uredi | uredi izvor]

Kompjuterski mašinski sistemi

Studenti se opredeljuju za jedan od sledećih modula:

Industrijsko inženjerstvo

Studenti se opredeljuju za jedan od sledećih modula:

Galerija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Škola se nalazi u Bulevaru Zorana Đinđića 152a, na Novom Beogradu. Do škole se može doći linijama Gradskog saobraćajnog preduzeća Beograd 18, 45, 71, 72, 74, 75, 76, 77, 82 i 708 .

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]