Vladimir Štokman

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladimir Štokman
Lični podaci
Datum rođenja(1909-03-10)10. mart 1909.
Mesto rođenjaMoskva, Ruska Imperija
Datum smrti14. jun 1968.(1968-06-14) (59 god.)
Mesto smrtiMoskva, Sovjetski Savez
Državljanstvo Ruska Imperija
 Sovjetski Savez
ObrazovanjeUniverzitet Lomonosov, institut za teorijsku geofiziku
Naučni rad
Poljeokeanografija, geofizika

Vladimir Borisovič Štokman (rus. Владимир Борисович Штокман; Moskva, 10. mart 1909 − Moskva, 14. jun 1968) bio je istaknuti ruski i sovjetski okeanolog, geofizičar, doktor fizičko-matematičkih nauka (od 1944. godine) i profesor geofizike (od 1947. godine).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Istraživački brod „Profesor Štokman”

Naučnu karijeru započinje godine 1929. kada je postao student Univerziteta Lomonosov gde je na odseku za matematiku i fiziku studirao matematiku i geofiziku. Tri godine kasnije promovisan je u mlađeg naučnog saradnika na Državnom okeanografskom institutu, a tokom 1933. učestovao je u naučnoj ekspediciji u Barencovom moru. Godine 1934. prelazi u Baku gde je učestovao u osnivanju Laboratorije za fizičku okeanografiju u kojoj je profeo naredne četiri godine radeći na poziciji direktora. Nakon toga vraća se u Moskvu gde je postavljen na mesto direktora Odjela za hidrologiju u Nacionalnom institutu za okeanografiju.

Godine 1939. prelazi na Institut za teorijsku fiziku Akademije nauka Sovjetskog Saveza gde je radio u Odeljenju za fiziku mora na čijem čelu se u to vreme nalazio geofizičar Oto Šmit. Početkom Drugog svetskog rata evakuisan je u Krasnojarsk gde je prvo radio u Arktičkom naučno-istraživačkom institutu, a potom od 1943. u Laboratoriji za okeanografiju Akademije nauka SSSR-a, naučnoj instituciji u kojoj će provesti ostatak karijere. U okviru Okeanografskog instituta rukovodio je Odsekom za fizičku okeanografiju, a potom i Laboratorijom za dinamiku mora. Godine 1944. stekao je zvanje doktora fizičko-matematičkih nauka, a 1947. i zvanje profesora geofizike.

Najuži krug njegovih naučnih interesovanja odnosio se na dinamiku mora, odnosno na izučavanje morskih struja i procesa mešanja vodenih masa u morima i okeanima. Posebno se zanimao za uticaje vetrova i reljefa morskog dna i obala na pravce krtanja morskih struja. Objavio je preko stotinu naučnih radova na temu dinamike okeana

U njegovu čast, istraživački brod Ruskog instituta za okeanografske studije nosi ime „Professor Štokman” (brod je učestovao u brojnim naučno-istraživačkim ekspedicijama od 1979. kada je zvanično počeo sa radom), a jedno od najvećih ležišta prirodnog gasa u svetu, u Barencovom moru, takođe nosi njegovo ime − Štokmanovo gasno polje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]