Воловотке

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Volovotke
Tipska vrsta Orobanche elatior
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Orobanchaceae

Rodovi

spisak važnijih rodova je u tekstu

Volovotke (Orobanchaceae), porodica skrivenosemenica iz reda Lamiales obuhvata oko 90 rodova sa više od 2.000 vrsta. Većina navedenih rodova ranije je svrstavana, a prema nekim klasifikacijama i danas se svrstava u porodicu Scrophulariaceae, ali zajedno predstavljaju specifičnu porodicu parazitskih i poluparazitskih rodova[1] biljaka koje žive na korenovima biljaka domaćina.[2]

Osnovne odlike[uredi | uredi izvor]

Biljke iz porodice volovotki su jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje, zeljaste ili žbunaste parazitske biljke bez hlorofila. Kao i većina parazitskih biljaka i volovotke su vezane za svoje domaćinu pomoću haustorija,[a] koje prenose hranljive materije od domaćina do parazita. Poluparazitske vrste poseduju i dodatni, lateralni korenov sistem.[4]

Kod najvećeg broja rodova stablo je nerazgranato, žućkaste boje (etiolirano), sa tragovima hlorofila. Listovi su jako redukovani, svedeni na ljuspe.[2] Postavljeni su naizmenično, spiralno raspoređeni.[5]

Cvetovi su sa petočlanim cvetnim omotačem, krunica je dvousnata, prašnika je četiri, a sinkarpni gineceum je sa nadcvetnim plodnikom. Skupljeni su u grozdaste cvasti. Plod je čaura sa velikim brojem sitnih semena.[2]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Volovotke su kosmopolitska porodica. Rasprostranjene su u umerenom pojasu Evrope, Afrike, Amerike, Azije i Australije.[5]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Važnije vrste iz porodice volovotki[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Haustorija (od lat. haurire - црпсти, упијати) или сисаљка је специфичан орган код паразитских и полупаразитских биљака цветница који ураста у тело биљке домаћина, одакле црпи хранљиве материје.[3]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б Angiosperm Phylogeny Group (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III” (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105—121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Приступљено 6. 07. 2013. 
  2. ^ а б в Kojić 2004, стр. 335-336
  3. ^ „Haustorij”. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Приступљено 20. 4. 2017. 
  4. ^ Westwood, James H.; Yoder, John I.; Timko, Michael P.; dePamphilis, Claude W. (1. 04. 2010). „The evolution of parasitism in plants”. Trends in Plant Science. 15 (4): 227—235. ISSN 1878-4372. PMID 20153240. doi:10.1016/j.tplants.2010.01.004. 
  5. ^ а б Zhang, Zhi-Yun; Tzvelev, Nikolai N. „Orobanchaceae”. Flora of China. Приступљено 17. 4. 2017. 
  6. ^ „Orobanchaceae”. The Plant List. Приступљено 20. 4. 2017. 

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Kojić, Momčilo; Pekić, Sofija; Dajić, Zora (2004). Botanika. Beograd: Draganić. ISBN 978-86-441-0571-8. 

Спољашње везе[uredi | uredi izvor]