Говеђи језик

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Goveđi jezik
Goveđi jezik
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
F. hepatica
Binomno ime
Fistulina hepatica
(Schaeff.) With. (1792)
Sinonimi

Boletus hepaticus Schaeff. (1774)
Fistulina buglossoides Bull. (1790)
Boletus hepaticus Vent. (1812)
Hypodrys hepaticus (Schaeff.) Pers. (1825)

Goveđi jezik ili (lat. Fistulina hepatica) kako mu i samo ime govori na prvi pogled nalikuje svežem mesu odnosno crvenkaste je boje. Poznata je u našem narodu pa se u zavisnosti od dela zemlje naziva još i jetrenjača, volovski jezik ili vukovo meso. Živi na širokom području od Australije, preko Azije, Evrope i u Severnoj Americi.Parazit je. Raste od leta do kasne jeseni ili ređe početka zime uglavnom na živim stablima hrasta, ali se može pronaći i na drugom listopadnom drveću poput kestena.

Opis plodnog tela[uredi | uredi izvor]

Plodno telo je u obliku šešira koji je mesnat i pomalo nalikuje na jezik. Gledajući sa gornje strane ravan, lepezastog je oblika, a često je više šešira u buketu, blizu ili spojeno jedno sa drugim. Meso je na preseku šareno (crveno sa belim pegama), vlaknasto, kiselog ukusa i umerenog do jakog neodređenog mirisa. AKo se sveža zaseče ubrzo počne na mestu oštećena da se javlja crvenkasti sok. Naraste 10-30 cm u prečniku, a krajevi šešira su tanki, loptasti i pravilni. Na gornjoj strani šešir je hrapav i vlažan, a nijansa crvene varira od jarko narandžaste do kestenjasto smeđe. Kada ostari ispod kožice šešira postane sluzava. Cevčice su kratke i valjkaste u početku bele zatim žućkaste i naposletku smeđe. Različite su dužine pa rasporedom pomalo podsećaju na orgulje. Drška je ako uopšte i postoji vrlo kratka, cilindrična i grbava.

Mikroskopija[uredi | uredi izvor]

Spore su crvene boje, ogruglaste, glatke, hijaline veličine 4-6x5 µm. Bazidijumi sa četiri spore su ispunjene uljanim kapljicama.

Otisak spora[uredi | uredi izvor]

Otisak spora kod goveđeg jezika je ružičaste boje.

Jestivost[uredi | uredi izvor]

Jestiva, ali samo dok je mlada i pod uslovom da se ukloni kožica i cevčice. Zatim se ostatak često drži u slanoj vodi ili rasolu kako bi bili izlučeni štetni tanini. Nakon toga se osedi i začinjava po želji.Ao se kuva potrebno je malo prolongirati proces jer je meso žilavo.

Slične vrste[uredi | uredi izvor]

S obzirom na specifičan izled i mikrostanište goveđi jezik se ne može pomešati sa drugim vrstama pečurki.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Uzelac B. BGV Logic Beogad, 2009.
  • Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
  • Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
  • Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]