Грабов вргањ
| Grabov vrganj | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | L. griseum
|
| Binomno ime | |
| Leccinum griseum (Quél.) Singer 1966
| |
| Sinonimi | |
Grabov vrganj (lat. Leccinum carpini; Leccinum griseum) još poznat kao Grabov djed je veoma jestiva gljiva prijatnog ukusa. Veoma je česta gljiva u našim krajevima, pogotovo u belogoričnim šumama i na mračnijim i vlažnim mestima. Raste u periodu od juna do oktobra i novembra.[3]
Klobuk[uredi | uredi izvor]
Klobuk grabovog vrgnja je veličine od 3 do 12 ili 15 cm, oblika polulopte ili zvona, nije spljošten niti zaravnjen. Kožica je veoma suva, naborana. Klobuk je smeđe boje u različitim nijansama.[3]
Cjevčice[uredi | uredi izvor]
Cevčice grabavog vrgnja imaj u sebi udubljen kanal oko struka. Duge su 15-35 milimetara. Beličaste su boje koja polako prelazi u sivu. Na prerezu one su ljubičasto-sive. Kod starijih gljiva, cevčice ispucaju.[3]
Pore[uredi | uredi izvor]
Pore grabovog vrgnja su sitnije, veličine oko 0,5 milimetara. Oblik pora je okruglast ili malo uglast.[3]
Otrusina[uredi | uredi izvor]
Otrusina grabovog vrgnja je boje cigartete.[3]
Stručak[uredi | uredi izvor]
Stručak grabovog vrgnja je veličine od 4,5 do 15 cm i od 0,5 do 3,5 cm. Stručak je vitak ili debeo, u podnožju sužen, žućkaste boje.[3]
Meso[uredi | uredi izvor]
Meso grabovog vrgnja je veoma tanko, prijatnog ukusa i pikantnog mirisa, kao i ostale jestive gljive.[3]
Hemijske reakcije[uredi | uredi izvor]
Grabov vrganj deluje na KOH.
Mikroskopija[uredi | uredi izvor]
Spore grabovog vrgnja su smeđe boje sa vakuolama, 12-21/5-7,3 mi. Cuticula je sastavljena od lanaca veličine 10-30 mi.[3]
Slične vrste[uredi | uredi izvor]
Vrsta slična grabovom vrgnju je brezin vrganj (lat. Leccinum scabrum).[3]
