Pređi na sadržaj

DUBP Miloš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
DUBP Miloš

DUBP Miloš prikazan na sajmu naoružanja "Partner 2017".
DUBP Miloš prikazan na sajmu naoružanja "Partner 2017".

Osnovne karakteristike
Zemlja porekla  Srbija
Namena -
Proizvođač Vojnotehnički institut Beograd (VTI) , Prva Petoletka Namenska Trstenik (PPT) i dr.
Početak proizvodnje ?
Uveden u upotrebu /
Prvi korisnik /
Broj primeraka 4+
Brzina na putu 12,5 km/h
Brzina van puta 7 km/h
Doseg Do 2 časa rada. km
Dimenzije i masa
Dužina 1,85 m
Širina 0,78 m
Visina 1,1 m
Oprema
Glavno naoružanje Mitraljez Zastava M86 kalibra 7,62mm

Domet: 800m

Sporedno naoružanje Ručni bacač granata RBG kalibra 40mm/6mm

Domet: 400m

Motor Električni
Posada
Posada 1

Miloš DUBP (Daljinski Upravljiva Bezposadna Platforma), takođe poznat po stečenom nadimku "Mali Miloš" (Pretpostavlja se da je nadimak dobio zbog sličnosti u imenu ovog robota i višenamenskog oklopnog vozila BOV M16 Miloš.), je projekat konstrusan i razvijen u Vojnotehničkom institutu[1] u Beogradu, dok je završni integrator Prva Petoletka Namenska [2] [3] iz Trstenika . Namenjen je širokom delu misija kako vojnih tako i policijskih. Rad na projektu DUBP Miloš je počelo je 2016, dok je prvi put prikazan odnosno prikazano je dejstvo, mogućnosti i perfomanse i karakteristike 2017 na vojnoj vežbi "Čelik 2017" na vojnom poligonu u Nikincima.[4] Vozilo je takođe prikazano i na vojnoj vežbi "Sloboda 2017", kao i na domaćim i međunarodnim sajmovima naoružanja poput: "Partner 2017", "Eurosatory 2018".

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Razvoj daljinsko upravljive bezposadni borbeni sistem Miloš je postaknut sve većim interesovanjem širom sveta za razvoje različitih vrsta bezposadnih vozila, kako bi se ljudstvo bilo zaštićeno od rizičnih odnosno vrlo opasnih operacija. Miloš pripada grupi manjih kategorija odnosno manjih veličina bezposadnih daljinskih upravljivih sistema odnosno robota, Razvoj je pokrenut tokom 2016 godine, i još uvek traje njegov razvoj.

Namena[uredi | uredi izvor]

Miloš pre svega je namenjen borbenoj nameni, poput uništavanja i onesposobljavanja kako pojedinačnih tako i grupnih ciljeva. u narednom periodu se može očekivati i za korišćenje u vidu drugih namena odnosno zadataka u vojsci poput, snabdevanja , prevoz ranjenika, i različitim vrstama izviđanja.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Miloš je tip bezposadnog vozila koji se pokreće hodnim delom guseničnog tipa,njegov pookretanje odnosno pogon je električan odnosno pomoću elektro motora, što ga čini značajno tišim u radu. Maksimalna brzina po svim vrstama puteva do 12,5 km/č , van puteva je do 7 km/č. Miloš se pokreće bežičnom daljinskom vezom odnosno radio linka do daljine od 2 km, dalji razvoj će omogućiti upotrebu boljeg radio linka koji bi omogućio upravljanje na mnogo većim daljinama.

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

Miloš koristi dva vrsta naoružanja koja su integrisana u sistem upravljanja vatrom (SUV):

Mitraljez M86[5]

  • Mitraljez kalibra 7,62x54Rmm.
  • Maksimalan domet do 800m.
  • Magacin municije metaka iznosi 250.
  • Težina bacača iznosi 11,6kg.

Ručni bacač granata M07 [6]

  • Poluautomatski ručni bacač granata (RBG) kalibra 40mm.
  • Maksimalan domet do 400m.
  • Magacin granata iznosi 6 granata.
  • Težina bacača iznosi 6,8kg (bez granata).

Protiv oklopne rakete M-79 Osa

  • Dve protiv oklopne rakete kalibra 90mm.
  • Efektivni domet uništenja do 350m.
  • Maksimalni domet uništenja do oko 1300m.
Miloš tokom vojne vežbe "Sloboda 2017" na Aerodromu Batajnica.

Oprema[uredi | uredi izvor]

Poseduje optoelektronsku sistem, koji se sastoji od dnevne kamere (širokougaone i uskougaone) koja ima karakteristiku zumiranja od 0 do 30× puta veće uveličavanje od početne slike. Poseduje takođe termovizijsku kameru koja omogućava noćni vid rada , osmatranja i gađanja. Poseduje i laserski daljinometar. Sistem za upravljanje vatre (SUV) je integrisan u softveru, na taj način se bira između dva oružija (Mitraljez i Ručni bacač granata) koje će se koristiti. Softver može automatski zauzeti položaj ili prepustiti operateru da ručno to uradi pomoću kontrola, zauzme te parametre i izvrši dejstvo po određenim ciljevima. Najveći broj delova je izrađen u Srbiji, poput:Mitraljez 7,62mm proizvodi Zastava oružje[7] iz Kragujevca , RBG 40mm proizvodi Prva Petoletka[2] iz Trstenika[3], Blok optike i elektronike izrađuje Senzor Infiz[8] iz Zemuna. Od delova koji se uvoze iz inostranstva su samo senzori i napredna elektronika.

Korisnici[uredi | uredi izvor]

  •  Srbija - Tokom 2020. godine u naoružanje Vojske Srbije ušlo je 5 primeraka. Očekuje se dalje opremanje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.vti.mod.gov.rs/index.php?view=home&lang=sr.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  2. ^ a b Pane, Jankovic. „PPT NAMENSKA”. www.ppt-namenska.rs (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 11. 07. 2018. g. Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  3. ^ a b „PPT Petoletka DOO”. PPT Petoletka d.o.o (na jeziku: srpski). Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  4. ^ Pane, Jankovic. „miloš - PPT NAMENSKA”. www.ppt-namenska.rs (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 08. 2018. g. Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  5. ^ „Mitraljez M86”. 
  6. ^ Pane, Jankovic. „rbg - PPT NAMENSKA”. www.ppt-namenska.rs (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 05. 07. 2018. g. Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  7. ^ „Welcome to Zastava-arms | Zastava-arms”. Arhivirano iz originala 24. 04. 2018. g. 
  8. ^ „:: Senzor Infiz ::”. www.senzor-infiz.com. Pristupljeno 12. 7. 2018.