Daksa
Appearance
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/09/Island_of_Daksa%2C_Kolocep_%28back%29%2C_sv._Andrija_%28far_back%29%2C_view_from_Lozica%2C_near_Dubrovnik.jpg/250px-Island_of_Daksa%2C_Kolocep_%28back%29%2C_sv._Andrija_%28far_back%29%2C_view_from_Lozica%2C_near_Dubrovnik.jpg)
Daksa je pošumljeno ostrvo grupe Elafitskih ostrva pred ulazom u zalive Rijeke dubrovačke i Gruža. Dugo je oko 500 m, širok 90—100 m, a najviša tačka je 24 m nad morem. Na ostrvu je svetionik, važan za ulaz u Grušku luku.
U starim dokumentima se pominje pod nazivima Dassa, Daxa, Jachxa, Achxa, Acsa, Assa i Axa. Prvi poznati vlasnik bio je dubrovački vlastelin Sabo Getaldić, koji je sagradio na ostrvu 1281. franjevački samostan. U vreme Francuske okupacuje samostan je porušen i od njegove građe podignute su utvrde.
Austrijska vlada je prodala 1890. godine Daksu poljskom knezu Aleksandru Poninskom, koji je na ostrvu podigao veću građevinu sa bogatom bibliotekom. O Daksi je pisano u Srđu.[1]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Srđ, br.10., 1903. Dubrovnik.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- V. Lisičar: Tri dubrovačka otočića (Daksa, Sv. Andrija i Ruda) Dubrovnik 1935.