Pređi na sadržaj

Daksa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostrvo Daksa

Daksa je pošumljeno ostrvo grupe Elafitskih ostrva pred ulazom u zalive Rijeke dubrovačke i Gruža. Dugo je oko 500 m, širok 90—100 m, a najviša tačka je 24 m nad morem. Na ostrvu je svetionik, važan za ulaz u Grušku luku.

U starim dokumentima se pominje pod nazivima Dassa, Daxa, Jachxa, Achxa, Acsa, Assa i Axa. Prvi poznati vlasnik bio je dubrovački vlastelin Sabo Getaldić, koji je sagradio na ostrvu 1281. franjevački samostan. U vreme Francuske okupacuje samostan je porušen i od njegove građe podignute su utvrde.

Austrijska vlada je prodala 1890. godine Daksu poljskom knezu Aleksandru Poninskom, koji je na ostrvu podigao veću građevinu sa bogatom bibliotekom. O Daksi je pisano u Srđu.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Srđ, br.10., 1903. Dubrovnik. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • V. Lisičar: Tri dubrovačka otočića (Daksa, Sv. Andrija i Ruda) Dubrovnik 1935.