Dalibor Elezović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dalibor Elezović
Dalibor Elezović
Mesto rođenjaNikšićJugoslavija

Dalibor Elezović je istoričar i univerzitetski profesor.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Nikšiću. Diplomirao je sa tezom „Politika Mletačke republike na južnom Jadranu (XIV—XVI vijek)” na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini 2001, magistrirao sa tezom „Novopazarski kadiluk početkom 17. veka” 2007. i doktorirao tezom „Franc Guliman (1568—1612) – kasni humanizam i katolička reformacija” 2014. godine.[1] Predavao je na Univerzitetu u Prištini, Južnom federalnom univerzitetu u Rostovu na Donu, Fakultetu za međunarodnu politiku i bezbednost u Beogradu i Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.[1] Član je International Society for Cultural History, Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture i redakcije više naučnih časopisa u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji i Austriji.[1] Istraživao je u arhivima i bibliotekama Crne Gore, Švajcarske, Francuske, Bugarske i Rusije. Uredio je tematske zbornike međunarodnog značaja Život i delo akademika Bogumila Hrabaka: međunarodni tematski zbornik, Vek srpske Golgote 1915—2015: tematski zbornik međunarodnog značaja, Kosovo i Metohija u Drugom svetskom ratu: sedam decenija kasnije: tematski zbornik međunarodnog značaja, Hronotop Kosova i Metohije u nauci i umetnosti: (međunarodni tematski zbornik) i Metodološki izazovi istorijske nauke: tematski zbornik međunarodnog značaja.[1] Bio je angažovan kao istraživač na naučnom projektu u Bugarskoj Religion, national identity and statehood in the Balkans in XIX—XXI century i Kosovo i Metohija između nacionalnog identiteta i evrointegracija koje je finansiralo Ministarstvo prosvete Republike Srbije.[1] Predmet njegovog naučnog istraživanja je istorija Evrope u ranom modernom dobu, moderna nacionalna istorija i metodologija istorijske nauke.[1]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografija[uredi | uredi izvor]

  • Elezović Dalibor. Rusko-austrijsko-turski rat (17351739): izveštaji pukovnika Žan Žaka Bosobra. Kraljevo: Istorijski arhiv, 2023.
  • Elezović Dalibor. Balkans in letters: the impressions of an 18th-century Westerner. Sofia: Bulgari PH, 2019.

Studije i ogledi[uredi | uredi izvor]

  • Elezović Dalibor. Between narration and medicine: on disease and death of Philip II according to the writing of Antonio Cervera de la Torre, Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae, medicinae veterinariae, 39, 1—2 (2020): 47—55.[2]
  • Elezovic Dalibor. On historicity and fiction in the poem Osman by Ivan Gundulić. Rusin journal, 39 (2020), 78—88.
  • Kocić Marija, Elezović Dalibor & Dajč Haris. Plague, cattle pestilence and hunger in the Papal State (1713—1716): A contribution to the history of everyday life from the perspective of British sources. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 49, 3 (2019), 231—244.
  • Elezovic Dalibor. Teodor Jankovic De Mirijevo – education Reformer in Serbes and Russia, Sovremennoe obrazovanie dlя cifrovoй эkonomiki: novыe vыzovы i perspektivы razvitiя. Sbornik trudov Meždunarodnoй naučnoй konferencii, Rostov, 2019, 71—83.
  • Elezovic Dalibor. Letters of Francis II Rakoczi from Mukachevo to Elzbieta Sieniawska in 1709 and 1710. Rusin journal, 55 (2019), 58—67.
  • Elezović Dalibor, Kocić Marija. Katolička reforma – ka modernoj simbiozi religije i politike. Sociološki pregled, 53(4), 2019, 1417—1437.
  • Kocić Marija i Elezović Dalibor. Uvod u rešavanje Safavidskog nasleđa (1721—1723) – prema britanskim izvorima. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 49(1), 2019, 175—205.
  • Kocić Marija & Elezović Dalibor. Uspon Mahmud-paše Bušatlije kao odraz krize Osmanskog državnog sistema. Baština, 46 (2018): 291—306.
  • Elezovic Dalibor. Methodological challenges of the research of historical sources of the early modern period u Metodološki izazovi istorijske nauke: tematski zbornik međunarodnog značaja/uredili i priredili Z. Deletić, D. Elezović. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet, 2018, 139—160.
  • Elezović Dalibor. News on the Battle of Petrovaradin and the Siege of Belgrade in the Autobiographical Writings of Jean-Frédéric Diesbach. Zbornik radova Filozofskog fakulteta, 46(3), 2016: 53—63.

Reference[uredi | uredi izvor]