Dvorac Vensen

Koordinate: 48° 50′ 34″ N 2° 26′ 09″ E / 48.84278° S; 2.43583° I / 48.84278; 2.43583
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Donžon u dvorcu Vensen

Dvorac Vensen (franc. Château de Vincennes) je masivni francuski kraljevski zamak iz 14. i delom dograđen u 17. veku. Nalazi se u gradu Vensen, istočnom predgrađu Pariza.

Nastanak u 14. veku[uredi | uredi izvor]

Kao i mnogi drugi francuski dvorci, i Vensen je nastao od lovačke kuće. Nju je podigao Luj VII oko 1150. u Vensenskoj šumi. Lovačku kuću su u 13. veku dogradili kraljevi Filip Avgust i Luj IX.

Vensan nije bio samo siva tvrđava: ovde su venčanja proslavili kraljevi Filip III (1274) i Filip IV (1322). Tu su u 14. veku rođeni kraljevi: Luj X (1316), Filip V (1322) i Šarl IV (1328).

Da bi se zamak ojačao, u kasnom 14. veku zamak je znatno proširen. Filip VI je izgradio donžon visok 52 metra, najviša srednjovekovna utvrđena građevina u Evropi. Pravougaoni zid utvrđenja završen je oko 1410. U donžonu je boravila kraljevska porodica, tu je bila biblioteka i radne sobe.

Kasnija istorija[uredi | uredi izvor]

U 17. veku arhitekta Luj le Vo je za Luja XIV izgradio par građevina kod dvorca Vensen, ali gradnja nikada nije nastavljena jer je sva pažnja preusmerena na dvorac u Versaju.

Dvorac je napušten u 18. veku. Od tada je u njemu radila manufaktura porcelana (do preseljenja u Sevr) i služio je kao zatvor. U njemu su bili zatočeni markiz de Sad, Deni Didro, Onore Mirabo i drugi.

Park dvorca je uređen u engleskom stilu u 19. veku. Napoleon III je 1860. poklonio dvorac i Vensensku šumu Parizu kao javni park.

U ovom dvorcu je 1917. pogubljena Mata Hari.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

48° 50′ 34″ N 2° 26′ 09″ E / 48.84278° S; 2.43583° I / 48.84278; 2.43583