Dvorac Vensen
Dvorac Vensen (franc. Château de Vincennes) je masivni francuski kraljevski zamak iz 14. i delom dograđen u 17. veku. Nalazi se u gradu Vensen, istočnom predgrađu Pariza.
Nastanak u 14. veku[uredi | uredi izvor]
Kao i mnogi drugi francuski dvorci, i Vensen je nastao od lovačke kuće. Nju je podigao Luj VII oko 1150. u Vensenskoj šumi. Lovačku kuću su u 13. veku dogradili kraljevi Filip Avgust i Luj IX.
Vensan nije bio samo siva tvrđava: ovde su venčanja proslavili kraljevi Filip III (1274) i Filip IV (1322). Tu su u 14. veku rođeni kraljevi: Luj X (1316), Filip V (1322) i Šarl IV (1328).
Da bi se zamak ojačao, u kasnom 14. veku zamak je znatno proširen. Filip VI je izgradio donžon visok 52 metra, najviša srednjovekovna utvrđena građevina u Evropi. Pravougaoni zid utvrđenja završen je oko 1410. U donžonu je boravila kraljevska porodica, tu je bila biblioteka i radne sobe.
Kasnija istorija[uredi | uredi izvor]
U 17. veku arhitekta Luj le Vo je za Luja XIV izgradio par građevina kod dvorca Vensen, ali gradnja nikada nije nastavljena jer je sva pažnja preusmerena na dvorac u Versaju.
Dvorac je napušten u 18. veku. Od tada je u njemu radila manufaktura porcelana (do preseljenja u Sevr) i služio je kao zatvor. U njemu su bili zatočeni markiz de Sad, Deni Didro, Onore Mirabo i drugi.
Park dvorca je uređen u engleskom stilu u 19. veku. Napoleon III je 1860. poklonio dvorac i Vensensku šumu Parizu kao javni park.
U ovom dvorcu je 1917. pogubljena Mata Hari.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Internet prezentacija dvorca Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. april 2016)