Pređi na sadržaj

Dišenova mišićna distrofija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dišenova mišićna distrofija
Klasifikacija i spoljašnji resursi
SpecijalnostMedical genetics, pediatrics
MKB-10G71.0
MKB-9-CM359.1
OMIM310200
DiseasesDB3985
MedlinePlus000705
Patient UKDišenova mišićna distrofija
MeSHD020388

Dišenova mišićna distrofija (DMD) je teški oblik mišićne distrofije. Ispoljava se kao slabost mišića koja obično počinju oko četvrte godine u dečaka i brzo se pogoršava. Tipski gubitak mišića javlja se prvo u gornjem delu nogu i karlici a zatim onih iz nadlaktice. To može dovesti do problema uspostavljanja stojećeg položaja. Većina pogođenih nije u stanju da hoda u dobi od 12. godine. Ugroženost mišića može izgledati veće zbog povećanog sadržaja masnog tkiva. Takođe uobičajena je i skolioza. Neki su možda sa mentalnom retardacijom . Žene sa jednom kopijom mutantnog gena (heterozigoti) mogu ispoljavati blage simptome.[1]

Uzroci i dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Pojava Dišenove didtrofije povezana je sa recesivnim genom na X hromosomu. Oko dve trećine slučajeva bolest nasljeđuje od roditeljske osobe, dok jednu trećinu čine slučajevi su zbog novih mutacija. To je uzrokovan mutacijom u genu za protein distrofin. Distrofina je važan za održavanje ćelijskih membrana mišićnih vlakana. Genetičko testiranje često može uspostaviti dijagnozu pri rođenju. Pogođeni takođe imaju visok nivo keratin-kinaze u krvi.[1][2][3]

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Za ovu distrofiju nije poznat niti jedan lek. Fizikalna terapija, ortopedske proteze i korektivne operacije mogu pomoći kod osoba sa nekim simptomima. Potpomognuta ventilacija može biti potrebna u onim slučajevima sa slabošću mišića za disanje.[4] Lekovi koji se koriste uključuju steroide koji usporavaju degeneraciju mišića, antikonvulzivi za kontrolu oduzetosti, a neke mišićne aktivnosti i imunosupresanti odložu da oštećenja usmrte mišićne ćelije..[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „NINDS Muscular Dystrophy Information Page”. NINDS. 2016. Arhivirano iz originala 30. 07. 2016. g. Pristupljeno 12. 9. 2016. 
  2. ^ Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-2-1. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 978-9958-10-222-6. 
  4. ^ „Muscular Dystrophy: Hope Through Research”. NINDS. 2016. Arhivirano iz originala 30. 09. 2016. g. Pristupljeno 12. 9. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).