Draga Mastilović

Draga Mastilović
Mesto rođenja	Izgori kod Gacka, Osmansko carstvo
Datum smrti	1877.
Mesto smrti	Ljevišta, Gornja Morača, Osmansko carstvo

Draga (Simatov) Mastilović (Izgori kod Gacka, Istočna Hercegovina — Ljevišta, Gornja Morača 1877) je bio srpski hajdučki četovođa.

Život

Rođen u selu Izgori kod Gacka u Hercegovini, u drugoj polovini 18. vijeka. Rano je postao poznat kao hajduk i vođa hajdučke čete. Četovao je po Hercegovini i Bosni. Ucijenjen je od strane Turaka, a prilikom pokušaja njegovog hvatanja u Izgorima, krajem 18. vijeka, zajedno sa braćom ubio je dvanaest Turaka, a zatim uskočio u Ljevišta u Gornju Moraču među uskoke. Odatle je kao četovođa uskakao u Hercegovinu i Bosnu, te plijenio i ubijao Turke. Ubrzo je postao jedan od najpoznatijih moračkih uskoka, zajedno sa Jakšom Gačaninom, Mijatom Kotlicom i drugima. Posebno se istakao u bojevima Moračana sa Turcima 1795. i 1820. godine, kada su Turci napadali Moraču. Za njegovo ime vezano je bezbroj anegdota i priča, a među njima je i ona da je posjekao preko devedeset turskih glava. Između ostalog, posjekao je na planini Zelengori poznatog turskog zulumćara Hadžiju Zvizdića, a sa njegovom sabljom, koju je tada zaplijenio, kasnije je izlazio na megdane. Izlazio je na megdan i jednom Turčinu da zamijeni vladiku Petra Prvog Petrovića (sv. Petar Cetinjski), koga je ovaj Turčin izazvao na megdan, a pošto je dobio megdan, vladika ga je blagoslovio. Opjevan je u nekoliko junačkih epskih pjesama ("Boj na Morači 1820. godine“, „Jakši Gačaninu“ itd.) Umro je u dubokoj starosti, 1877. godine, u Ljevištima gdje mu zemni ostaci i sada počivaju. Dragini potomci su gornjemoračko bratstvo Dragići, te Mastilovići u Mokrome (Drobnjak) i nekoliko kuća Mastilovića u Gacku. Zajedno sa Dragom četovala su i njegova braća, a posebno je kao uskok, ali i kao guslar i pjesnik, ostao poznat njegov brat Leka Mastilović. Od Leke je Sima Milutinović Sarajlija (1791-1874), srpski pisac i Njegošev učitelj, zapisivao na Cetinju epske junačke pjesme. Leka je svoj čitluk u Izgorima sa majdanom mlinskog kamena poklonio manastiru Dobrićevo.

Izvori i literatura

• Čedomir Baćović, Pomenik crnogorskih i hercegovačkih ratnika i prvaka (1500 - 1918), Nikšić 1999, str. 124;
• Andrija Luburić, Drobnjaci pleme u Hercegovini, Beograd 1930;
• Komnen Bećirović, Moračka Epopeja, 2006;
• S. M. Ostojić, Mastilovići - Kazivanja i Sjećanja, 2002;
• S. M. Sarajlija, Istorija Crne Gore, 1835;
• S. M. Sarajlija, Pjevanija crnogorsko hercegovačka, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1990;
• Arhimandrit Leontije Ninković, Hronologija Manastira Dobrićevo, 1905;
• Obrad Višnjić, Golija i Golijani, Trebinje 1987, str. 49.
• Čedomir Baćović, Hercegovci u bunama i ustancima 1482-1882, Nikšić 2010.
• Radomir Mastilović, Antologija porodice Mastilović, Sarajevo, 1991.