Дракулини сатанистички ритуали

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drakulini satanistički rituali
Poster filma
Vampir i lovac na vampire se susreću u poslednjem krvavom okršaju.
Izvorni naslovThe Satanic Rites of Dracula
IMDB 5,6/10 (4 913 glasova)
Žanrhoror
TvoracBrem Stoker
RežijaAlan Gibson
ScenarioDon Hoton
ProducentRoj Skegs
Temelji se naroman Drakula Brema Stokera
Glavne ulogeKristofer Li
Piter Kušing
Majkl Kouls
Vilijam Frenklin
Fredi Džouns
Džoana Lamli
MuzikaDžon Kakavas
Direktor
fotografije
Brajan Probin
MontažaKris Barns
Producentska
kuća
Hammer Film Productions
DistributerKolambija pikčers
Vorner bros
Godina1973.
Trajanje87 minuta
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Zarada223 450 ₤[1]
Prethodni
Sledeći
IMDb veza

Drakulini satanistički rituali (engl. The Satanic Rites of Dracula) je britanski horor film iz 1973. godine, režisera Alana Gibsona, direktan nastavak filma Drakula u 1972, osmi i pretposlednji u Hamerovom serijalu filmova o Brem Stokerovom Drakuli. U glavnim ulogama su ponovo Piter Kušing kao Van Helsing i Kristofer Li, koji se poslednji put vratio u serijal kao grof Drakula.

Iako je film ostvario najveći neuspeh od svih prethodnih delova, ostao je upamćen kao poslednji iz niza Hamerovih filmova u kome su glavne uloge tumačili Kušing i Li. Ovo je bio 10. put da je Li tumačio Drakulu, ali ne i poslednji pošto se vratio u istu ulogu 3 godine kasnije u španskoj verziji originalnog Drakule.

Od glumačke postave iz prethodnog filma, vraća se i inspektor Mari koga ponovo tumači Majkl Kouls, koji je tako postao jedini glumac pored Kuššinga i Lija koji je tumačio istog lika u više od jednog filma iz serijala. Lik Džesike van Helsing je od Stefani Bičam preuzela Džoana Lamli.

Godinu dana kasnije, Hamer je izdao poslednji film iz serijala pod naslovom Legenda o 7 zlatnih vampira, čija radnja je smeštena između trećeg i četvrtog dela. S obzirom na to, ovaj film prestavlja poslednji nastavak i stavlja tačku na priču o grofu Drakuli, prikazujući njegovu konačnu smrt.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Dve godine nakon događaja iz prethodnog filma, grof Drakula je ponovo oživeo na neobjašnjen način. U međuvremenu, formirao je kult, u Londonu, sa velikim brojem pristalica, među kojima su brojni naučnici i imućni političari. Iako je željan osvete, Drakula odlučuje da se drži podalje od dr Lorimera van Helsinga, jer je svestan opasnosti koja mu preti od njega. Umesto toga on pokušava da stvori kugu kojom će izazvati smak sveta.

Van Helsing ipak doznaje da je Drakula oživeo kao i koji su mu planovi, preko svog kolege dr Džulijana Kilija, koji je radio za Drakulu. Kili ubrzo biva ubijen, a Drakula se ipak odlučuje da napadne Van Helsinga, te njegovu unuku, Džesiku određuje za svoju nevestu, a Van Helsinga za jednog od četiri jahača apokalipse, koji će preneti kugu drugim ljudima.

U poslednjem okršaju Van Helsinga i Drakule, Van Helsing koristi glogovo trnje kao Drakulinu slabost, da bi ga dokrajčio probadanjem koca kroz srce. Za razliku od prethodnih puta kada je Drakula bio uništen, ovoga puta Van Helsing uzima njegov prsten, koji je korišćen u ritualu Drakulinog oživljavanja, te ovo predstavlja Drakulinu konačnu smrt.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Kristofer Li grof Drakula
Piter Kušing dr Lorimer van Helsing
Džoana Lamli Džesika van Helsing
Majkl Kouls inspektor Mari
Vilijam Frenklin Piter Torens
Valeri van Ost Džejn
Ričard Vernon Kolonel Metjuz
Barbara Ju Ling Čin Jang
Fredi Džouns dr Džulijan Kili
Moris O'koneli agent Hanson
Ričard Metjuz Džon Porter
Patrik Bar lord Karadin
Lokvud Vest general Artur Friborn

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hearn, Marcus; Barnes, Alan (25. 9. 2007). The Hammer Story: The Authorised History of Hammer Films [The Hammer Story] (Limited izd.). Titan Books. str. 163. ISBN 978-1845761851. OCLC 493684031. 


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]