Državno sudsko vijeće
 |
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Hrvatske |
Državno sudsko vijeće (hrv. Državno sudbeno vijeće) jeste samostalno i nezavisno tijelo koje obezbjeđuje samostalnost i nezavisnost sudske vlasti u Hrvatskoj.
Sastav[uredi | uredi izvor]
Državno sudsko vijeće ima 11 članova. Čine ga sedam sudija, dva univerzitetska profesora pravnih nauka i dva saborska poslanika od kojih je jedan iz redova opozicije. Članovi Vijeća iz reda sudija su: dvojica sudija Vrhovnog suda, dvojica sudija županijskog suda, dvojica sudija opštinskog suda i jedan sudija specijalizovanog suda.[1] Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća biraju članovi Vijeća između sebe, na vrijeme od četiri godine, a predsjednik Vijeća mora biti iz reda sudija.[2]
Članovi Vijeća se biraju na razdoblje od četiri godine, s time da ne mogu biti birani više od dva puta. Izbore za članove Vijeća iz reda sudija sprovodi Komisija za izbor članova Vijeća, kandidatski odbori i izborni odbori. Komisija ima pet članova koje imenuje Proširena opšta sjednica Vrhovnog suda. Članovi Komisije ne mogu biti kandidati za Vijeće.[3]
Članove Vijeća iz reda univerzitetskih profesora pravnih nauka, na predlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Hrvatskoj. Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih poslanika od kojih je jedan iz reda opozicije.[4]
Član Vijeća može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran: ako to sam zatraži, ako bude osuđen za krivično djelo i ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. Odluka o razrješenju člana Vijeća donosi se većinom glasova svih članova Vijeća. Odluku o razrješenju člana Vijeća iz reda saborskih poslanika i univerzitetskih profesora donosi tijelo koje ih je izabralo odnosno imenovalo, a za članove Vijeća iz reda sudija odluku donosi Vijeće.[5]
Djelokrug[uredi | uredi izvor]
U djelokrug Državnog sudskog vijeća spada: imenovanje sudija, imenovanje i razrješenje predsjednika sudova, odlučivanje o imunitetu sudija, premještaj sudija, vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti sudija, odlučivanje o razrješenju sudija, sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudija i sudskih službenika, donošenje Metodologije izrade ocjene sudija, vođenje ličnih knjiga sudija i vođenje i kontrola imovinskih kartica sudija.[6] Vijeće odlučuje na sjednici i donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća ako zakonom nije drugačije propisano. Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuju način rada Vijeća te unutrašnje ustrojstvo i način rada sekretarijata i njegovih službi. Donosi ga većinom od najmanje osam glasova svojih članova.[7]
Za sudiju može biti imenovano lice koje je hrvatski državljanin. Slobodna sudijska mjesta se mogu popunjavati samo u skladu sa planom. Ministarstvo pravde najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine plan popunjavanja slobodnih sudijskih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Državnog sudskog vijeća. Oglas o slobodnim sudijskim mjestima objavljuje Vijeće u „Narodnim novinama“, a po potrebi i na drugi način. Odluka o imenovanju sudija mora biti obrazložena i objavljuje se u „Narodnim novinama“. Prije stupanja na dužnost sudija daje zakletvu pred predsjednikom Državnog sudskog vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.[8]
U slučaju ukidanja ili preuređenja suda Državno sudsko vijeće može premjestiti sudiju na drugi sud istog stepena i bez njegovog pristanka. Protiv ovakve odluke Vijeća sudija ima pravo pokrenuti upravni spor. Sudija može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud na vrijeme do dvije godine, s time da se to vrijeme može produžiti najviše još za dvije godine.[9]
Sudija odgovara za počinjena disciplinska djela. Za njih se mogu izreći sljedeće disciplinske kazne: ukor, novčana kazna do 1/3 plate ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca, zatim u vremenu od četiri do šest mjeseci, zatim u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci i razrješenje od dužnosti. Disciplinski postupak vodi Državno sudsko vijeće. Za pojedine disciplinske postupke Vijeće može imenovati posebno disciplinsko vijeće. Odluku o disciplinskoj odgovornosti donosi Vijeće većinom glasova svih članova.[10] Sudiji prestaje sudijska dužnost ako ga u skladu s Ustavom i zakonom razriješi Vijeće. Razriješiće ga: ako to sam zatraži; ako trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dužnosti; ako bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudijske dužnosti; ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog disciplinskog djela, tako odluči Vijeće; kad navrši 70 godina. Odluku o razrješenju Vijeće donosi većinom glasova svih članova. Protiv odluke o razrješenju sudija ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke. Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.[11]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Član 4. Zakona o Državnom sudskom vijeću („Narodne novine“, br. 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15)
- ^ Član 41. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 5, 6. i 7. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 34. i 35. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Član 40. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Član 42. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 43, 44. i 47. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 51, 52, 53, 56.a i 58. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 60. i 61. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 62, 63. i 66. Zakona o Državnom sudskom vijeću
- ^ Članovi 77. i 79. Zakona o Državnom sudskom vijeću