Drugi donji sekutić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stalni zubi čovjeka
Drugi donji sekutić
Drugi donji sekutić
Drugi donji sekutić stalne (levo) i mlečne denticije (desno) markiran crveno
Zubi gornje vilice
Zubi donje vilice

Donji drugi (lateralni) sekutićdens incisivus secundus inferior je drugi zub od medijalne linije u oba kvadranta donjeg dentalnog luka. U kontaktu je sa donjim centalnim sekutićem i donjim očnjakom, a okludira sa sekutićima iz gornje vilice. Veoma podseća na centralni sekutić, od koga je nešto veći i pokazuje pravilan znak ugla i luka i mezijalni nagib korena (što znači da se kod njega nije zadržala bilateralna simetrija). Ovaj zub ima značajnu ulogu u mastikaciji i funkcioniše kao „pokretno sečivo“ denticije. Postoje dva donja lateralna sekutića, koja se obeležavaju na sledeći način:

  • stalni donji desni drugi sekutić – 42;
  • stalni donji levi drugi sekutić – 32.

Kruna[uredi | uredi izvor]

Kruna ovog zuba ima oblik dleta i veoma podseća na krunu prvog sekutića od koje je malo viša i šira. Opisuje se iz pet različitih aspekata: labijalnog, linvalnog, dva proksimalna i incizalnog.

Labijalni aspekt[uredi | uredi izvor]

Labijalna površina ima oblik pravougaonika i blago je konveksna u cervikalnoj trećini, dok su srednja i incizalna trećina uglavnom ravne. Preklopne linije i labijalne razvojne depresije (karakteristične za gornje sekutiće) ovde su retko prisutne.

Mezijalni i distalni profil su ravni, sa kontaktnim zonama u incizalnoj trećini i veoma su slični, s tim što je distalni profil neznatno kraći. Na incizalnoj ivici novoizniklih zuba mogu se uočiti kumulusi (ovalne ekstenzije gleđi), koji vremenom nestaju. Incizalna ivica je nagnuta cervikalno i distalno (pravilan znak ugla), za razliku od centralnog sekutića, što se koristi za njihovo razlikovanje. Cervikalna linija je konveksna prema apeksu korena.

Lingvalni aspekt[uredi | uredi izvor]

Lingvalna površina ima oblik trougla i uža je od labijalne (zbog konvergencije proksimalnih površina). Ona je ravna ili blago konkavna, osim u cervikalnoj trećini koja je predstavljena slabo izraženim cingulumom, i kao kod ostalih sekutića pokazuje lingvalnu jamu (lat. fossa lingualis s. dentalis). Cingulum je više nagnut distalno i, kao i marginalni grebenovi, slabo je izražen. Cervikalna linija je slična kao kod labijalne površine.

Proksimalni aspekt[uredi | uredi izvor]

Proksimalne površine su trouglstog oblika i konverguju oralno i ka vratu zuba. Mezijalna i distalna površina su veoma slične, osim što je distalna neznatno kraća i ima cervikalnije lokalizovanu kontaktnu zonu.

Labijalni profil je umereno konveksan, a lingvalni konkavan u srednjoj i incizalnoj trećini, a konveksan u cervikalnoj. Cervikalna linija je ispupčena prema sečivnoj ivici.

Incizalni aspekt[uredi | uredi izvor]

Posmatran sa incizalnog aspekta zub ima četvorougaonu formu. Za razliku od donjeg prvog sekutića, incizalni greben nije ravan u meziodistalnom pravcu, a i cingulum je pomeren distalno. Ovo se koristi za njihovo razlikovanje.

Vrat[uredi | uredi izvor]

Vrat zuba (lat. collum dentis) sadrži gleđno-cementni spoj (cervikalnu liniju) koji je konveksnog oblika na sve četiri površine.

Koren[uredi | uredi izvor]

Koren zuba (lat. radix dentis) je jednokrak i nešto je duži, širi i masivniji od korena centralnog sekutića. Ima oblik kupe i blago je nagnut distalno (znak korena) i širi je u vestibulo-oralnom pravcu. Na bočnim stranama prisutna je longitudinalna brazda, pri čemu je distalna bolje izražena. Na poprečnom preseku koren je najčešće ovalnog oblika.

Dimenzije[uredi | uredi izvor]

Drugi donji sekutić
Mezio-distalna širina Labio-lingvalna širina Visina krune Dužina korena Ukupna dužina zuba
5,5 mm 6,5 mm 9,5 mm 14,0 mm 23,5 mm

Razvoj zuba[uredi | uredi izvor]

Početak kalcifikacije Kompletno formirana kruna Nicanje (erupcija) Završen rast korena
3 - 4 meseca 4 - 5 godina 7 - 8 godina 10 godina

Varijacije[uredi | uredi izvor]

Varijacije i anomalije ovog zuba su analogne varijacijama centralnog sekutića, i odnose se na:

  • stepen inklinacije (nagiba) labijalne površine,
  • izgled kumulusa i
  • zakrivljenost ili bifurkaciju korena.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Željko Martinović: Osnovi dentalne morfologije, II izdanje („Službeni glasnik“ Beograd, 2000) ISBN 978-86-7549-175-0;
  • Olga Janković, Verica Vunjak: Morfologija zuba, VII издање („Завод за уџбенике и наставна средства“ Београд, 2001) ISBN 978-86-17-08912-0;
  • Darinka Stanišić-Sinobad : Osnovi gnatologije, I издање („БМГ“ Београд, 2001) ISBN 978-86-7330-139-6, COBISS-ID 94080780;