Drugi donji sekutić
Stalni zubi čovjeka | |
Drugi donji sekutić | |
Drugi donji sekutić stalne (levo) i mlečne denticije (desno) markiran crveno | |
Zubi gornje vilice | |
---|---|
Zubi donje vilice | |
Donji drugi (lateralni) sekutić – dens incisivus secundus inferior je drugi zub od medijalne linije u oba kvadranta donjeg dentalnog luka. U kontaktu je sa donjim centalnim sekutićem i donjim očnjakom, a okludira sa sekutićima iz gornje vilice. Veoma podseća na centralni sekutić, od koga je nešto veći i pokazuje pravilan znak ugla i luka i mezijalni nagib korena (što znači da se kod njega nije zadržala bilateralna simetrija). Ovaj zub ima značajnu ulogu u mastikaciji i funkcioniše kao „pokretno sečivo“ denticije. Postoje dva donja lateralna sekutića, koja se obeležavaju na sledeći način:
- stalni donji desni drugi sekutić – 42;
- stalni donji levi drugi sekutić – 32.
Kruna[uredi | uredi izvor]
Kruna ovog zuba ima oblik dleta i veoma podseća na krunu prvog sekutića od koje je malo viša i šira. Opisuje se iz pet različitih aspekata: labijalnog, linvalnog, dva proksimalna i incizalnog.
Labijalni aspekt[uredi | uredi izvor]
Labijalna površina ima oblik pravougaonika i blago je konveksna u cervikalnoj trećini, dok su srednja i incizalna trećina uglavnom ravne. Preklopne linije i labijalne razvojne depresije (karakteristične za gornje sekutiće) ovde su retko prisutne.
Mezijalni i distalni profil su ravni, sa kontaktnim zonama u incizalnoj trećini i veoma su slični, s tim što je distalni profil neznatno kraći. Na incizalnoj ivici novoizniklih zuba mogu se uočiti kumulusi (ovalne ekstenzije gleđi), koji vremenom nestaju. Incizalna ivica je nagnuta cervikalno i distalno (pravilan znak ugla), za razliku od centralnog sekutića, što se koristi za njihovo razlikovanje. Cervikalna linija je konveksna prema apeksu korena.
Lingvalni aspekt[uredi | uredi izvor]
Lingvalna površina ima oblik trougla i uža je od labijalne (zbog konvergencije proksimalnih površina). Ona je ravna ili blago konkavna, osim u cervikalnoj trećini koja je predstavljena slabo izraženim cingulumom, i kao kod ostalih sekutića pokazuje lingvalnu jamu (lat. fossa lingualis s. dentalis). Cingulum je više nagnut distalno i, kao i marginalni grebenovi, slabo je izražen. Cervikalna linija je slična kao kod labijalne površine.
Proksimalni aspekt[uredi | uredi izvor]
Proksimalne površine su trouglstog oblika i konverguju oralno i ka vratu zuba. Mezijalna i distalna površina su veoma slične, osim što je distalna neznatno kraća i ima cervikalnije lokalizovanu kontaktnu zonu.
Labijalni profil je umereno konveksan, a lingvalni konkavan u srednjoj i incizalnoj trećini, a konveksan u cervikalnoj. Cervikalna linija je ispupčena prema sečivnoj ivici.
Incizalni aspekt[uredi | uredi izvor]
Posmatran sa incizalnog aspekta zub ima četvorougaonu formu. Za razliku od donjeg prvog sekutića, incizalni greben nije ravan u meziodistalnom pravcu, a i cingulum je pomeren distalno. Ovo se koristi za njihovo razlikovanje.
Vrat[uredi | uredi izvor]
Vrat zuba (lat. collum dentis) sadrži gleđno-cementni spoj (cervikalnu liniju) koji je konveksnog oblika na sve četiri površine.
Koren[uredi | uredi izvor]
Koren zuba (lat. radix dentis) je jednokrak i nešto je duži, širi i masivniji od korena centralnog sekutića. Ima oblik kupe i blago je nagnut distalno (znak korena) i širi je u vestibulo-oralnom pravcu. Na bočnim stranama prisutna je longitudinalna brazda, pri čemu je distalna bolje izražena. Na poprečnom preseku koren je najčešće ovalnog oblika.
Dimenzije[uredi | uredi izvor]
Drugi donji sekutić | ||||
Mezio-distalna širina | Labio-lingvalna širina | Visina krune | Dužina korena | Ukupna dužina zuba |
---|---|---|---|---|
5,5 mm | 6,5 mm | 9,5 mm | 14,0 mm | 23,5 mm |
Razvoj zuba[uredi | uredi izvor]
Početak kalcifikacije | Kompletno formirana kruna | Nicanje (erupcija) | Završen rast korena |
---|---|---|---|
3 - 4 meseca | 4 - 5 godina | 7 - 8 godina | 10 godina |
Varijacije[uredi | uredi izvor]
Varijacije i anomalije ovog zuba su analogne varijacijama centralnog sekutića, i odnose se na:
- stepen inklinacije (nagiba) labijalne površine,
- izgled kumulusa i
- zakrivljenost ili bifurkaciju korena.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Topografsko-anatomska obeležja zuba
- Posebne morfološke karakteristike zuba
- Dentalna nomenklatura
- Karijes
Reference[uredi | uredi izvor]
- Željko Martinović: Osnovi dentalne morfologije, II izdanje („Službeni glasnik“ Beograd, 2000) ISBN 978-86-7549-175-0;
- Olga Janković, Verica Vunjak: Morfologija zuba, VII издање („Завод за уџбенике и наставна средства“ Београд, 2001) ISBN 978-86-17-08912-0;
- Darinka Stanišić-Sinobad : Osnovi gnatologije, I издање („БМГ“ Београд, 2001) ISBN 978-86-7330-139-6, COBISS-ID 94080780;