Duzluk
Duzluk | |
---|---|
Manastir Orahovica | |
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Virovitičko-podravska |
Grad | Orahovica |
Oblast | Slavonija |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 30′ 55″ S; 17° 51′ 53″ I / 45.51529057222932° S; 17.86471575580548° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 259 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 33515 Orahovica |
Pozivni broj | +385 33 |
Duzluk je naseljeno mjesto u Slavoniji. Pripada gradu Orahovici, u Virovitičko-podravskoj županiji, Republika Hrvatska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Duzluk se nalazi 2 km jugozapadno od varošice Orahovice.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Duzluk je nekad bio tursko mesto, okruženo šumom.[1] Sama reč je turski naziv za ravnicu, poljanu[2] To je i stari narodni izraz za put.[3] Umesto Turaka su tu Srbi ostali u većini. Najbliže je selo sa severozapadne strane, manastiru Orahovici, koji se naziva i "Dozluk". U selu nije bilo pravoslavne crkve, a vernici su odlazili u sedište parohije u Orahovicu, gde je hram posveđen Maloj Gospojini.[4] Crkvene potrebe je zadovoljavao jedan od orahovačkih kaluđera jeromonaha.
Godine 1866. Duzluk je naselje u kotaru Našice, županiji Virovitici, i opštini Orahovici, u kojem ima 50 kuća sa 392 stanovnika. Od kojih je 247 pravoslavaca.[5] Deceniju kasnije, broj kuća je iznosio 52 sa 446 žitelja. Seoski atar se pružao na 2862 kj zemlje.[6]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Duzluk je imao 163 stanovnika.[7]
Nacionalnost[8] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 147 | 134 | 183 | 232 |
Hrvati | 62 | 38 | 49 | 56 |
Jugosloveni | 11 | 62 | ||
ostali i nepoznato | 22 | 7 | 10 | 4 |
Ukupno | 242 | 241 | 242 | 292 |
Demografija[8] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 292 | |
1971. | 242 | |
1981. | 241 | |
1991. | 242 | |
2001. | 201 | |
2011. | 163 |
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine. naseljeno mesto Duzluk je imalo 242 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Miloje M. Savić: "Naša industrija, zanati i trgovina", Beograd 1933.
- ^ "Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika", Beograd 1968.
- ^ "Matica", Novi Sad 1870.
- ^ "Šematizam istočno-pravoslavne Srpske patrijaršije po podacima iz 1924. godine", Beograd 1925.
- ^ Vinko Sabljar: "Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije", 1866.
- ^ "A magyar korona országainak helységnévtára: Az Orsz. Magyar Kir ...", Budapest 1877.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 30. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.