Dušan Dekleva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dušan Dekleva
Datum rođenja(1896-07-31)31. jul 1896.
Mesto rođenjaVipavaAustrougarska
Datum smrti28. jun 1980.(1980-06-28) (83 god.)
Mesto smrtiDubrovnik SFRJ

Dušan Dekleva (Vipava, 31. jul 1896Dubrovnik, 28. jun 1980) je bio lekar, hirurg. Medicinu je studirao u Gracu, a završio u Beču i Pragu. Specijalizovao je opštu hirurgiju u Torinu, Beču i Mariboru.

Dr Dušan Dekleva pripada grupi uglednih hirurga, na hirurškom odeljenju u Leskovcu, u periodu posle Drugog svetskog rata, koji je zapravo proveo najduži vremenski period u Leskovcu od 1926. godine pa do 1958.

Počeo je kao hirurg u Mariboru. Od 1924. je radio u Štipu, gde je bio upravnik bolnice, zatim je 1926, postao šef Hirurškog odeljenja Srpske bolnice u Leskovcu, da bi po podnošenju ostavke 1927. sa kolegom Žakom Konfinom otvorio privatnu ambulantu. Dekleva 1933. otvara Sanatorijum za lečenje unutrašnjih, hirurših i ženskih bolesti, koji je imao operacionu salu, porodilište i rendgen.

U toku Drugog svetskog rata bio je hirurg Prve armije NOV i POJ od 1944. godine. Posle rata radi u Crnoj Gori. Od 1961, šef je hirurgije u nikšićkoj bolnici. a zatim u Beogradu postaje direktor Zavoda za ortoprdsku protetiku SR Srbije.

Bio je član Srpskog lekarskog društva i njehove hirurške sekcije. Objavljivao je naučne radove, pretežno sa područja traumatologije i ortopedije.

Njegov sin je Nikola Dekleva.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hiruršku karijeru započeo je u Mariboru da bi 1925. godine bio premešten u Štip za upravnika Bolnice i šefa Hirurškog odeljenja, a potom 12. juna 1926. ukazom Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, postavljen za šefa Hirurškog odeljenja Srpske bolnice u Leskovcu u kojoj je zatekao desetak postelja i jednu operacionu salu. Proširio je operativni repertoar radeći malu i veliku opštu hirurgiju prevashodno abdominalnu, zatim ortopediju, urologiju i neurohirurgiju. Krajem 1927. godine daje ostavku na držvanu službu i zajedno sa dr Žakom Konfinom 1928. godine otvaraju privatnu ambulantu. Kasnije 1936. godine otvara privatni sanatorijum, radeći u njemu sve do njegove nacionalizacije 1948. godine. Pri kraju Drugog svetskog rata je mobilisan i postavljen za glavnog hirurga Prve armije NOV i POJ. Posle demobilizacije 1948. godine radi u Ivangradu (Berane) do sredine 1951. godine kada je ponovo postavljen za šefa odeljenja Okružne bolnice u Leskovcu. Na toj dužnosst je ostao do leta 1958. godine kada je smenjen. Posle toga je do 1961. godine direktor Zavoda za ortopedsku protetiku SR Srbije u Beogradu, a kasnije je šef Hirurškog odeljenja u Nikšiću i Trebinju. Umro je 20. juna 1980. godine u Dubrovniku.

Oblast rada i dostignuća[uredi | uredi izvor]

Njegov stručni rad bio je vezan za urgentnu hirurgiju koju je radio celog života. Odlikovan je Ordenom rada. Bio je aktivni član Srpskog lekarskog društva i njegove Podružnice u Leskovcu. Počasni član Društva lekara Crne Gore. Primarijus od 1957. godine. Objavio je više stručnih radova, odnosno publikacija, pretežno u Vojno sanitetskom pregledu.

Dr Dušan Dekleva je bio primer izuzetne humanosti i doktorske etike, primer nesebičnog zalaganja, za svakog bolesnika. Stručnjak širokog znanja i umenja u svojoj struci. Bio je veliki radnik, neumoran operator, čovek velikog stručnog i društvenog autoriteta, godinama jedini pripravni lekar. Radio je složene operacije iz oblasti digestivne hirurgje, resekcije želuca, holecistektomije, amputacije rektuma, marsupijelizacije kod ehinokoka jetre i loboktomiju pluća, zatim holedohoduodeno anastomozu kod karcinoma pankreasa i sve to u vreme etarske anestezije koju su davali bolničari sa odeljenja, nedovoljne ili bez ikakve preoperativne pripreme, sa suženim mogućnostima antimikrobne terapije.[1]


Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Srpska porodična enciklopedija 2006, knjiga 7 pp. 120.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Referenca: V. Ristić, Razvoj zdravstvene službe u leskovačkom kraju 1878-2005, Leskovac, 2006, 107-108 strana