Edvard Džener

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Edvard Džener
Edvard Džener
Lični podaci
Datum rođenja(1749-05-17)17. maj 1749.
Mesto rođenjaBerkli, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti26. januar 1823.(1823-01-26) (73 god.)
Mesto smrtiBerkli, Ujedinjeno Kraljevstvo
ObrazovanjeSt George's, Univerzitet u Londonu, Univerzitet u Sent Endruzu

Edvard Džener (engl. Edward Jenner; Berkli, 17. maj 1749Berkli, 26. januar 1823) je bio engleski seoski lekar u Berkliju, poznat po radu koji je u medicinu uveo vakcinu za velike boginje.[1][2][3]

U Dženerovo vreme radila se inokulacija boginjama, koja je imala dve ogromne mane: bila je opasna i kad bi infekcija od inokulacije prošla, i pacijent je bio zaražen boginjama. Ovo ga je činilo neotpornim na bilo koju familiju na koju već nije bio imun. Postojala je lokalna tradicija među onima koji su muzli krave da onaj ko se zarazi takozvanim „kravljim boginjama“ ne dobija velike boginje. Kravlje boginje su povezane sa boginjama i Džener je shvatio da, ukoliko je lokalna tradicija tačna, to bi predstavljalo određenu prednost u odnosu na korišćenje boginja u inokulaciji. Dana 14. maja 1796. godine, testirao je inokulaciju kravljim boginjama na osmogodišnjem dečaku, Džejmsu Fipsu na isti način kao i što se radila inokulacija boginjama. Dečko se posle 6 meseci uspešno oporavio. Kada je Džener posle primenio inokulaciju boginjama, dečak je već bio imun.[4] Džener je ovaj metod nazvao vakcinacija (vaccination), jer je originalni materijal bio od krave (lat. Vacca).[5] Džener je uvideo dugosežne implikacije vakcinacije, i znao je da će doći dan kada boginje neće predstavljati opasnost; njegov san se i ostvario globalnim istrebljenjem ove bolesti kasnih 70-ih 20. veka. Za ovaj pionirski rad na polju vakcinacije, Džener se smatra ocem imunizacije.

Studirao je anatomiju i hirurgiju kod Džon Hantera, poznatog londonskog hirurga, a onda se vratio u Berkli na praksu. Dženerova kuća u Berkliju je sada Dženerov muzej. Džener je bio i pažljivi posmatrač prirode, i prvi koji je zapazio kako mladunci kukavice guraju jaja ptice čije je gnezdo, da bi samo oni uzimali hranu od lažnih roditelja. Zbog ovog zapažanja izabran je za člana kraljevskog društva 1789. godine.

Publikacije[uredi | uredi izvor]

  • 1798 An Inquiry into the Causes and Effects of the Variolæ Vaccinæ[6]
  • 1799 Further Observations on the Variolæ Vaccinæ, or Cow-Pox.[7]
  • 1800 A Continuation of Facts and Observations relative to the Variolæ Vaccinæ 40pgs[8]
  • 1801 The Origin of the Vaccine Inoculation[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Jenner, Edward (1749 – 1823)”. rcpe.ac.uk. Royal College of Physicians of Edinburgh. Arhivirano iz originala 12. 05. 2021. g. Pristupljeno 2018-06-26. 
  2. ^ Riedel, Stefan (januar 2005). „Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination”. Proceedings (Baylor University. Medical Center). Baylor University Medical Center. 18 (1): 21—25. PMC 1200696Slobodan pristup. PMID 16200144. doi:10.1080/08998280.2005.11928028. 
  3. ^ Baxby, Derrick. „Jenner, Edward (1749–1823)”. Oxford Dictionary of National Biography. Oxford University Press. Pristupljeno 14. 2. 2014. 
  4. ^ „Edward Jenner”. The History of Vaccines. Arhivirano iz originala 05. 01. 2021. g. Pristupljeno 5. 2. 2020. 
  5. ^ Baxby, Derrick (1999). „Edward Jenner's Inquiry; a bicentenary analysis”. Vaccine. 17 (4): 301—7. PMID 9987167. doi:10.1016/s0264-410x(98)00207-2. 
  6. ^ Edward Jenner. „An Inquiry Into the Causes and Effects of the Variolæ Vaccinæ, Or Cow-Pox. 1798”. The Harvard Classics, 1909–1914. 
  7. ^ Edward Jenner. „Further Observations on the Variolæ Vaccinæ, or Cow-Pox. 1799”. The Harvard Classics, 1909–1914. 
  8. ^ Edward Jenner. „A Continuation of Facts and Observations Relative to the Variolæ Vaccinæ, or Cow-Pox. 1800”. The Harvard Classics, 1909–1914. 
  9. ^ "The origins of vaccination: no inoculation, no vaccination". James Lind Initiative, the Royal College of Physicians of Edinburgh and Minervation Ltd

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]