Ekaterina Konači

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ekaterina Konači
Ekaterina Konači
Datum rođenja(1829-04-02)2. april 1829.
Mesto rođenjaCiganeštiKneževina Moldavija
Datum smrti22. februar 1870.(1870-02-22) (40 god.)
Mesto smrtiĐenovaItalija
SupružnikEmanuele Ruspoli, 1. princ od Pođo Suaze, Nikolaj Vogorid
RoditeljiKostake Konači

Ekaterina Konači (rum. Ecaterina Cocuța Conachi; Ciganešti, 2. april 1829Đenova, 22. februar 1870) bila je rumunska princeza i revolucionarka. Poznata je po svom aktivizmu i radu na ujedinjenju Moldavije i Vlaške.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 2. aprila 1829. u opštini Munteni, okrugu Galac. Pripadala je patriotskoj porodici Konači. Prvi put se udala na insistiranje svog oca 1846. godine, u Jaši, za princa Nicolaja Vogoridija. Imali su četvoro dece: Emanoila, Konstantina, Mariju i Luciju.[2]

Bila je predan pristalica nacionalnih interesa i borbe za ujedinjenje Vlaške i Moldavije, nije se ustručavala da ugrozi čast prve dame Moldavije, otvoreno je podržavala društvene pokrete i bavila se sindikalnim poslovima. Suočila se sa suprugom i pomagala na razne načine, poput doniranja nakita u svrhu ujedinjenja ili krađe dokumenata koji ugrožavaju aktivnosti protivnika nacionalnih interesa Moldavije.

Tokom žestokog obračuna pristalica i protivnika ujedinjenja dve kneževine postala je prijatelj Aleksandra Joana Kuza. Njen suprug planirao je da preuzme tron vladara Moldavije. Konači je odigrala odlučujuću ulogu u pobedi unionista, pošto je ukrala pisma svog muža osmanskim velikodostojnicima. Objavila je tajne prepiske supruga sa Osmanskim i Habzburškim carstvom, čime je doprinela da dobije otkaz kao kajmakam. Nakon unije između Moldavije i Vlaške 1862. godine, koja je stvorila Kneževinu Rumuniju, odvojila se od supruga.

Godine 1864. ponovo se udala u Rimu za princa, sa kojim je imala petoro dece. Preminula je 22. februara 1870. od malarije u Đenovi, Kraljevini Italiji. Sahranjena je u Ciganešti.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Arina Avram (10. 9. 2014). Femei celebre din România (Romanian edition). Grupul Editorial ALL. str. 54—. ISBN 978-973-724-848-0. 
  2. ^ Vogoride.
  3. ^ „George Marcu, Rodica Ilinca – Enciclopedia personalităților feminine din România”. wife.mihaimoga.com. Arhivirano iz originala 30. 11. 2020. g. Pristupljeno 14. 04. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]