Erik Bern

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Erik Bern
Erik Bern 1969. godine
Datum rođenja(1910-05-10)10. maj 1910.
Mesto rođenjaMontrealKanada
Datum smrti15. jul 1970.(1970-07-15) (60 god.)
Mesto smrtiKarmel na MoruSAD

Erik Bern (10. maj 1910 – 15. jul 1970) bio je kanadski psihijatar koji je stvorio teoriju transakcione analize u cilju objašnjenja ljudskog ponašanja.

Bernova teorija transakcione analize bila je zasnovana na idejama Frojda, ali se značajno i razlikovala. Frojdovski psihoterapeuti su se u radu fokusirali na terapiju razgovorom kako bi stekli uvid u ličnost svog pacijenta, dok je Bern verovao da se uvid u nečiju ličnost može najbolje steći analizom socijalnih transakcija pacijenata.[1]

Bern je bio prvi psihijatar koji je primenio teoriju igara na polju psihijatrije.

Obrazovanje (1927–1938)[uredi | uredi izvor]

Erik Bern je rođen 10. maja 1910. godine u Montrealu, na Kvebeku, u Kanadi kao Erik Lenard Bernštajn. Otac mu je bio David Bernštajn, dr. opšte medicine, a majka Sara Gordon Bernštajn, književnica. Imao je sestru Grejs, pet godina mlađu od njega. Bernova porodica je emigrirala u Kanadu iz Poljske i Rusije. Oba roditelja su mu diplomirala na Univerzitetu Makgil u Montrealu.[2]

Bernov otac umro je od tuberkuloze kada je Bern imao 11 godina. Majka je Berna podsticala da krene stopama njegovog oca i da studira medicinu.[2] Bern je diplomirao 1931. godine [3] a magistrirao je hirurgiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Makgil 1935.

Bern se preselio u Sjedinjene Američke Države 1935. godine kada je započeo staž u jednoj bolnici u Nju Džerziju. Nakon završetka jednogodišnjeg stažiranja 1936. godine, počeo je psihijatrijsku praksu na Psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Jejlu, gde je radio dve godine.[2]

Godine 1939. Bern je postao američki državljanin i skratio ime u Erik Bern.

Godine 1949. primljen je kao stipendista u Američku psihijatrijsku asocijaciju.[2]

Karijera (1938–1970)[uredi | uredi izvor]

Bern je od 1938 do 1940. godine bio asistent jednom lekaru u Ring Sanitariumu u Masačusetsu.[4] Od 1940. do 1943. godine bio je zaposlen kao psihijatar u sanitarijumu u Konektikatu, a istovremeno i kao asistent u psihijatrijskoj bolnici u Njujorku. Takođe je držao i privatnu praksu.[4] Godine 1943, tokom Drugog svetskog rata, Bern se pridružio Medicinskom timu Sjedinjenih Američkih Država kao psihijatar. Počeo je iz čina poručnika, preko čina kapetana, došao je do čina majora.[2][4]

Nakon otpusta 1946. godine, nastanio se u Karmelu u Kaliforniji i nastavio sa psihoanalitičkim usavršavanjem koje je započeo u Njujorku, pre rata.[2] Od 1947. do 1949. godine Bern se usavršavao kod Erika Eriksona. Od 1949. do 1964. godine, Bern je imao privatnu praksu i u Karmelu i u San Francisku i nastavio je zahtevan tempo istraživanja i držanja predavanja.[2] Sve do 1970. Bern se fokusirao pre svega na svoje pisanje i na teorijski rad.[2]

Transakciona analiza[uredi | uredi izvor]

Bern je stvorio teoriju transakcione analize kako bi objasnio ljudsko ponašanje. Bernova teorija je zasnovana na idejama Frojda, što se najbolje može videti u njegovoj ideji tri ego-stanja pojedinca: stanje roditelja, odraslog i deteta. Bern je istraživao komunikaciju među pojedincima i nazvao ih je transakcije međuljudskih interakcija, a često je koristio i termin igre kako bi ukazao na određene obrasce transakcija koje su se u svakodnevnom životu više puta pojavljivale.

Začetak transakcione analize može se pratiti od prvih pet Bernovih članaka o intuiciji, koje je počeo da piše 1949. On je u tom periodu radio na tome da postane psihoanalitičar, a njegovi spisi doveli su u pitanje frojdovske koncepte nesvesnog.[5]

Godine 1957. napisao je članak pod nazivom Transakciona analiza: Nova i efikasna metoda grupne terapije. Objavljivanjem ovog rada u Američkom časopisu za psihoterapiju 1958. godine, Bernova nova metoda dijagnoze i lečenja, transakciona analiza, postala je stalni deo psihoterapijske literature. Pored preispitivanja njegovih koncepata ego stanja i strukturalne analize, rad iz 1958. godine dao je važne koncepte igre i skripte.[5]

Igre koje ljudi igraju[uredi | uredi izvor]

Igre koje ljudi igraju: Psihologija ljudskih odnosa je bestseler knjiga Erika Berna iz 1964. godine koja je prodata u više od pet miliona primeraka.[6] Knjiga opisuje funkcionalne i nefunkcionalne socijalne interakcije.

Lični život[uredi | uredi izvor]

Bern se ženio tri puta. Njegova prva supruga bila je Rut Harvej, venčali su se 1942, imali su dvoje dece, a razveli su se sporazumno 1945.[7] Godine 1949. oženio je Doroti Vej, sa kojom je takođe imao dvoje dece, a razveli su se 1964. godine. Erik se 1967. godine treći put oženio sa Tori Peterson. Par je živeo u Karmelu u Kaliforniji, a ovaj brak je takođe završio razvodom, početkom 1970. godine.

Bern je umro od srčanog udara u Karmelu 15. jula 1970.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Transactional Analysis”. disorders.org. Pristupljeno 1. 9. 2011. 
  2. ^ a b v g d đ e ž Calcaterra, Nicholas Berne. „Biography of Eric Berne”. ericberne.com. Pristupljeno 14. 10. 2015. 
  3. ^ a b Stewart, Ian (1992). Eric Berne: Volume 2 of Key Figures in Counselling and Psychotherapy. London: Sage Publications. ISBN 0-8039-8466-9. 
  4. ^ a b v Heathcote, Ann. „Eric Berne: A biographical sketch”. European Association for Transactional Analysis. Arhivirano iz originala 12. 6. 2018. g. Pristupljeno 15. 10. 2015. 
  5. ^ a b Staff writer. „Eric Berne, Founder”. itaaworld.org. The International Transactional Analysis Association. Arhivirano iz originala 01. 10. 2015. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  6. ^ Berne, Eric (1964). Games People Play – The Basic Hand Book of Transactional Analysis. New York: Ballantine Books. ISBN 0-345-41003-3. 
  7. ^ Rosner, Rachael (2005), „Eric Berne”, Ur.: Carnes, Mark Christopher; Betz, Paul R., American National Biography: Supplement, New York: Oxford University Press, ISBN 0-19-522202-4