Žan-Fransoa Pilatr de Rozje
Žan-Fransoa Pilatr de Rozje | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 30. mart 1754. |
Mesto rođenja | Mec, Francuska |
Datum smrti | 15. jun 1785.31 god.) ( |
Mesto smrti | Vimil, Francuska |
Naučni rad | |
Polje | Fizika, Hemija i Vazduhoplovstvo. |
Poznat po | Prva žrtva u vazduhoplovstvu |
Žan-Fransoa Pilatr de Rozje (fr. Jean-François Pilâtre de Rozier; rođen 30. marta 1754 – preminuo 15. juna 1785) bio je francuski učitelj hemije, fizike i jedan od pionira vazduhoplovstva. Njegov balon se srušio pri pokušaju preleta kanala Lamanša. Zajedno s njegovim partnerom Pjer Romenom, postaje prva žrtva vazduhoplovne nesreće u istoriji.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Žan-Fransoa Pilatr de Rozje je rođen gradu Mec na severu Francuske, kao četvrto dete Magdalene Vilmar i Maturin Pilatra (de Rozje - „Ruža"). Otac mu je bio bivši vojnik, radio je kao krčmar u Fort-Mozelu u Mecu. Žan-Fransoa je studirao hemiju, za nju i lekove se počeo zanimati radeći u vojnoj bolnici u rodnom gradu. Sa 18 godina je otišao u Pariz gde je privukao pažnju mnogih uticajnih ljudi, a potom ga je na akademiji Remsu gde je studirao fiziku i hemiju zapazio grof iz Provanse, brat kralja Luja XVIII. Vrativši se u Pariz postavljen je na mesto šefa kabineta fizike, hemije i istorije prirodnih nauka, a isto tako postaje i dvorski sluga Grofove supruge, koja mu kasnije i dodjeljuje plemićki naziv Pilatr de Rozje. Godine 1781. 11. decembra, on je otvorio prvi muzej prirodnih nauka, gde je vršio razne eksperimente iz fizike i držao demonstracije plemstvu. Isto tako je vršio istraživanja u oblasti gasova i izmislio je prvi respirator.
Pionir vazduhoplovstva
[uredi | uredi izvor]Devetnaestog novembra 1783. Pilatr de Rozje je u dvorištu Versajskog dvorca asistirao pri prvom letu neprivezanog balona braće Mongolfje sa ovcom, pijetlom i patkom kao putnicima. Nakon niza eksperimentalnih letova, 21. novembra 1783. De Rozje je, zajedno s markizom Fransoa Loran d'Arlandom, obavio prvi kontrolisani let balonom. Let u Mongolfjeovom vazdušnom balonu na topao vazduh trajao je 25 minuta, pređeno je 12 km i dostignuta je visina od 900 m. Uz Žozefa Mongolfjea, bio je jedan od šest putnika na drugom letu 19. januara 1784. u velikom Mongolfjeovom balonu koji je uzleteo iz Liona. Iako mnogo većih dimenzija nego prvi, zapremine 23.000 m³, balon je prešao kraći put.
De Rozje je 23. juna 1784, zajedno sa Žozefom Prustom, učestvovao i u sledećem letu. Nešto izmenjena verzija Mongolfjeovog je na visini od 900 m, iznad oblaka, preletio 52 km za 45 minuta, kada se morao spustiti radi turbulencije i hladnoće. Ipak je postignut rekord u brzini i dužini leta.
Prelet engleskog kanala
[uredi | uredi izvor]De Rozjeov sledeći plan je bio prelet engleskog kanala (Lamanš) iz Francuske u Englesku. Za taj pothvat preuređen je Mongolfjeov balon kako bi mogao poneti više goriva za zagrevanje vazduha. Kao punjenje balona korišćen je gas vodonik. Balon je bio spreman za let u jesen 1784. ali se čekao prelet Francuza Žan-Pjer Blanšarda i Amerikanca Dr. Džona Džefriza iz Engleske u Francusku 7. januara 1785. godine u balonu slične konstrukcije sa vodonikom. Uz nekoliko neuspešnih pokušaja uzletanja De Rozje i Pjer Romein 15. juna 1785. uspevaju podići balon, ali se ubrzo radi promene smera vetra, balon vraća 5 km od mesta uzletanja, iznenada dolazi do pražnjenja vazduha i pada na zemlju. De Rozje i njegov partner Pjer Romein su poginuli i tako postali prve poznate žrtve jedne vazduhoplovne nesreće.