Žan Batist Bio
Žan Batist Bio | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 21. april 1774. |
Mesto rođenja | Pariz, Francuska |
Datum smrti | 3. februar 1862.87 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Obrazovanje | Politehnička škola |
Naučni rad | |
Polje | fizika astronomija matematika |
Poznat po | Bio-Savarovom zakonu |
Potpis |
Žan Batist Bio (fr. Jean-Baptiste Biot; Pariz, 21. april 1774 — Pariz, 3. februar 1862) bio je francuski fizičar, astronom i matematičar. Bio je diplomirao u Politehničkoj školi. Tokom ranih 1800-ih, proučavao je polarizaciju svetlosti koja prolazi kroz hemijske rastvore, kao i vezu između električne struje i magnetizma. Bio-Savarov zakon, koji opisuje magnetsko polje koje generiše stalna struja, dobio je naziv po njemu i Feliksu Savaru.
Bio je bio prvi koji je otkrio jedinstvene optičke osobine liskuna, pa samim tim i minerala baziranog na njemu, biotita, koji je nazvan po Biou.
Godine 1804, Bio i Žozef Gej-Lisak popeli su se sa balonom na vruć vazduh do visine od oko pet kilometara tokom ranih istraživanja Zemljine atmosfere.
Postoji mali krater nazvan po Biou na Mesecu.
Krajem Bioovog života, Paster mu je demonstrirao suprotnu optičku rotaciju (isti ugao, ali suprotni smer) polarizovane svetlosti koja prolazi kroz vodeni rastvor kristala.
Knjige[uredi | uredi izvor]
- Traité élémentaire d'astronomie physique (Klostermann, 1810-1811)
- Traité de physique expérimentale et mathématique(Deterville, 1816)
- Précis de l'histoire de l'astronomie chinoise (impr. impériale, 1861)
- Études sur l'astronomie indienne et sur l'astronomie chinoise (Lévy frères, 1862)
- Mélanges scientifiques et littéraires (Lévy frères, 1858)
- Recherches sur plusieurs points de l'astronomie égyptienne (Didot, 1823)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Članak u katoličkoj enciklopediji
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Žan Batist Bio”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.