Žuazeiro

Koordinate: 9° 24′ 50″ J; 40° 30′ 10″ Z / 9.413889° J; 40.502778° Z / -9.413889; -40.502778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žuazeiro
port. Juazeiro

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Brazil
Savezna državaBaija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.197.965 [1]
 — gustina30,86 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate9° 24′ 50″ J; 40° 30′ 10″ Z / 9.413889° J; 40.502778° Z / -9.413889; -40.502778
Aps. visina368 m
Površina6.415,4 km2
Žuazeiro na karti Brazila
Žuazeiro
Žuazeiro
Žuazeiro na karti Brazila
Ostali podaci
GradonačelnikŽoze Valas Farija Banderija
Veb-sajt
www.juazeiro.ba.gov.br

Žuazeiro (port. Juazeiro) grad je u Brazilu u saveznoj državi Baija. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 230.538 stanovnika na površini od 6415,4 km². Grad je dobio ime po žuazeiro drvetu koji raste u okolini. Status grada je dobio još 1833. godine.


Položaj[uredi | uredi izvor]

Položaj Žuzeira u Baiji i Brazilu.

Grad je smješten na desnoj obali rijeke Sao Fransisko, a preko rijeke, na drugoj strani se nalazi grad blizanac, Petrolina, Pernambuko. Ova dva grada međusobno povezana mostom zajedno čine urbanu zonu sa oko 500.000 stanovnika.

Udaljenost od većih gradova[uredi | uredi izvor]

Salvador 495 km

Resife 790 km

Rio de Žaneiro 1906 km

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima je topla i suva. Žuazeiro pripada polu-suvom pojasu sjeveroistočnog Brazila sa malo padavina, koje variraju tokom godine. Kišno razdoblje je od decembra do maja, a sušno od juna do novembra. Sa druge strane, dnevne temperature malo variraju u toku godine. U najtoplijim mjesecima (od septembra do januara), prosječna temperatura je oko 27°C, a u najhladnijim (od februara do avgusta) oko 24°C.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 230.538 stanovnika.

Demografija
1991.2000.2010.
128,767174,567197.965

Distrikti[uredi | uredi izvor]

Opština Žuazeiro je sastavljena od 7 distrikta:

  • Abóbora,
  • Carnaíba,
  • Itamotinga,
  • Junco,
  • Juremal,
  • Massaroca i
  • Pinhões

Privreda[uredi | uredi izvor]

Ovo područje je najpoznatije po poljoprivredi, koja je počela da se razvija, kada je počelo i navodnjavanje sušnijih dijelova u pozadini.

Izgradnjom vještačkog jezera Sobradinjo na rijeci Sao Fransisko, omogućio je velike količine vode za navodnjavanje čitave lijeve i desne strane rijeke, koje su do tada bile prilično isušene i neplodne. Navodnjavanje, u kombinaciji sa konstantnom temperaturom, tokom cijele godine, stvorilo je ogroman poljoprivredni potencijal. Najčešće se uzgajaju voće i povrće, pa je ova regija i najveći brazilski izvoznik voća i povrća.

Nekada uspavani gradovi na rijeci, Žuazeiro i Petrolina, postaju poljoprivredni centri. Ovo otvara nova radna mjesta, što privlači ljude u ove gradove. Jedina dva mjesta u unutrašnjosti sjeverozapadnog Brazila koja su uvećala broj stanovnika su Petrolina i Žuazeiro (Petrolina-Žuazeiro, kako ih često zajedno zovu). Broj stanovnika u ova dva grada se za dvadeset godina uvećao sa 50%.

Osim voća i povrća, takođe je značajno i stočarstvo, ali samo u lokalnim okvirima.


Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „«Tabela 1.6 - População nos Censos Demográficos, segundo os municípios das capitais - 1872/2010».”. Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. 2010. Arhivirano iz originala 21. 03. 2015. g. Pristupljeno 29. 8. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]